Književni kutakU Fokusu

Tajanstvena značenja časnog Kur’ana

Budući da su Allahu najdraži ljudi koji su najupućeniji u značenja časnog Kur’ana i budući da je Allahu Svemogućem drago kad ljudi znaju zbog čega su objavljeni kur’anski ajeti, bila mi je želja ponuditi na našem jeziku komentar uzvišene knjige Kur’ana. Pišući ovaj tefsir, ograničio sam se na navođenje samo vjerodostojnih hadisa. Ukoliko je naveden hadis čiji prenosioci nisu pouzdani, u bilješci je na to i ukazano. Radi lakšeg razumijevanja sadržaja tefsira, izostavljana su razilaženja među mufesirima.

Znanje je počast kojom je Allah odlikovao čovjeka u odnosu na sva druga stvorenja. Na to se jasno ukazuje u kur’anskim ajetima u kojima se kazuje o dijalogu između Allaha i melekā, kad je Allah pozvao meleke da se poklone Ademu, koga je stvorio od zemlje, ali su meleki oklijevali i iskazali čuđenje jer su mislili da su oni bolji od Adema iz razloga što su stvoreni od svjetlosti. Tad ih Allah poziva da Mu kažu nazive stvari ako istinu govore, ali oni to nisu znali; Adem je znao jer ga je Allah tome poučio.

Blagodat znanja jedna je od prvih blagodati datih čovjeku. Međutim, da bi znanje imalo svrhu, potrebno je da se razumije ono što je naučeno, a ne da bude tek puko pamćenje činjenica i informacija. Kako bi ljudi, odabrana Allahova stvorenja, mogli hoditi putem spoznaje i znanja, Allah im je objavljivao knjige, koje su bile riznice blagoslovljenog i istinskog znanja, znanja o svrsi čovjekova postojanja na Zemlji. Allahove knjige ljudima su prenosili i tumačili najbolji među ljudima – Božiji poslanici. Tokom duge historije ljudskog postojanja Allah je Uzvišeni objavio mnoge knjige i poslao brojne poslanike i vjerovjesnike, čiji tačan broj samo On zna.

Posljednja objavljena knjiga jest Kur’an, a posljednji vjerovjesnik jest Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Allah je Kur’an objavio cijelom čovječanstvu kao uputu i milost, kako bi, učeći njegove ajete i primjenjujući njegove propise, postigli sreću i uspjeh na oba svijeta. Kur’an je objavljivan poslaniku Muhammedu tokom dvadeset tri godine njegove poslaničke misije – zabilježena su predanja o tome da su ashabi, ne mogavši dokučiti značenje pojedinih kur’anskih ajeta, pitali Poslanika o njihovu značenju. Poslije smrti Allahova poslanika Muhammeda, potreba za tumačenjem kur’anskih ajeta postala je još izraženija tako da se postepeno razvila nauka o tumačenju Kur’ana – tefsir, a oni koji su se bavili tumačenjem ajeta morali su biti vrsni poznavaoci Allahove riječi, kao i mnogih drugih nauka i islamskih disciplina.

Za razumijevanje Kur’ana u cjelini potrebno je određeno predznanje: jedan dio Kur’ana čine ajeti koji su jasni, drugi dio Kur’ana mogu shvatiti samo ljudi koji posjeduju znanje prošlih objava i opće znanje, a tumačenje trećeg dijela ajeta ne zna niko osim Allaha. O tome se u Kur’anu kaže: “On je Onaj Koji ti objavljuje Knjigu u kojoj su ajeti jasni; oni su većina Knjige; drugi su nejasni. Oni u čijim je srcima zastrana slijede nejasne ajete u težnji za smutnjom i svojim tumačenjem. A tumačenje njihovo zna samo Allah! Oni koji su u znanost upućeni govore: ‘Mi u njih vjerujemo; sve je to od našeg Gospodara.’” (Alu Imran, 7)

Prve škole tefsira nastale su nakon smrti Poslanika islama i nalazile su se u tri grada koji bijahu centri nauke tadašnjeg hilafeta. Osnivači ovih škola tefsira bila su trojica najučenijih ashaba u tefsiru: Ibn Abbas, u Meki; Ubejj b. Ka’b, u Medini; Abdullah b. Mesud, u Kufi.

U prva dva hidžretska stoljeća nisu postojala posebna pisana djela iz tefsira, nego je tefsir bio sastavni dio neke hadiske zbirke. Tefsir kao posebna nauka počeo se razvijati polovinom trećeg stoljeća po Hidžri, i svoj je vrhunac kao nauka dostigao u četvrtom hidžretskom stoljeću – tad su nastala i prva kapitalna djela iz oblasti tefsira. U najpoznatije mufesire ubrajaju se sljedeći: Mukatil b. Hajjan, Ibn Vehb, Ibn Kutejba, et-Taberi, el-Vahidi, Ibnul-Munzir, Ibn Ebu Hatim, el-Begavi, Ibn Atijja, el-Džessas, el-Kurtubi, en-Nesefi i drugi.

Živeći u različitim vremenskim periodima i različitim uslovima, mufesiri nisu imali jedinstven pristup tumačenju Kur’ani-kerima. Otud se tefsir dijeli na: tradicionalni, racionalni, fikhski, jezički, stilski, tematski…

Budući da su Allahu najdraži ljudi koji su najupućeniji u značenja časnog Kur’ana i budući da je Allahu Svemogućem drago kad ljudi znaju zbog čega su objavljeni kur’anski ajeti, bila mi je želja ponuditi na našem jeziku komentar uzvišene knjige Kur’ana.

Pišući ovaj tefsir, ograničio sam se na navođenje samo vjerodostojnih hadisa. Ukoliko je naveden hadis čiji prenosioci nisu pouzdani, u bilješci je na to i ukazano. Radi lakšeg razumijevanja sadržaja tefsira, izostavljana su razilaženja među mufesirima.

Pišući djelo Tajanstvena značenja časnog Kur’ana, koristio sam se sljedećim tefsirima:

Džamiul-bejan an te’vili ajil-kur’an, autora Muhammeda b. Džerira et-Taberija;

Tefsirul-kur’anil-azim, autora Ismaila b. Kesira;

Zadul-mesiri fi ilmit-tefsir, autora Abdurrahmana el-Dževzija;

el-Bahrul-muhitu fit-tefsir, autora Ebu Hajjana el-Endelusija;

el-Džamiu liahkamil-kur’an, autora Muhammeda el-Kurtubija;

et-Teshilu liulumit-tenzil, autora Muhammeda b. Džuzejja el-Kilbija;

Mealimut-tenzil, autora Husejna el-Begavija;

Medarikut-tenzili ve hakaikut-te’vil, autora Abdullaha en-Nesefija;

Fethul-Kadir, autora Muhammeda eš-Ševkanija;

ed-Durrul-mensuru fit-tefsiri bil-me’sur, autora Abdurrahmana es-Sujutija;

Fethul-bejani fi mekasidil-kur’­an, autora Siddika Hana el-Kinnudžija;

Tefsirul-menar, autora Muhammeda Rešida Ridaa;

Tejsirul-Kerimir-Rahmani fi tefsiri kelamil-Mennan, autora Abdurrahmana es-Sa’dija;

Ejserut-tefasiri likelamil-Alijjil-Kebir, autora Ebu Bekra el-Džezairija;

Avnurrahmani fi tefsiril-kur’an, autora Sulejmana el-Lahima;

et-Tefsirul-munir, autora Vehbe ez-Zuhajlija;

et-Tefsirul-mujesser, autora Aida el-Karnija.

Zahvaljujem se Uzvišenom Allahu, Koji mi je dao snage i volje da počnem pisati ovo djelo. Zatim, zahvaljujem se svom plemenitom ocu, koji mi je svojim dovama bio svestrana podrška. Na koncu, posebnu zahvalnost dugujem lektorki, koja mi je od samog početka davala smjernice u pisanju ovog tefsira.

Molim Svemogućeg Allaha, Živog i Vječnog, da se okoristimo ovim tefsirom na budućem svijetu, da od njega imaju korist svi oni do kojih dopre i da pomoću njega zaslužimo Allahovu naklonost i džennetske razine! Allah sve čuje i odaziva se na molbu!

Broj telefona za narudzbe: + 387 62 483 484

autor

 

Povezani članci

Back to top button