Čuvajte se ove vrste mesa: može ozbiljno ugroziti zdravlje

Postoje li zaista snažni naučni dokazi, i to s uglednih univerziteta i institucija poput Harvarda, koji potvrđuju da prerađeno meso – poput salama, kobasica, hot-doga, mesnih narezaka i sličnih proizvoda koje mnogi često konzumiraju – nosi ozbiljne zdravstvene rizike? I može li njegova konzumacija povećati rizik od raka?

Kada govorimo o ovoj temi, važno je osloniti se na naučne podatke i dokumentirana istraživanja. Postoje opsežne studije koje povezuju konzumiranje ultraprerađene hrane s pogoršanjem zdravstvenog stanja.

Pod ultraprerađenom hranom podrazumijevaju se proizvodi čija obrada nije ograničena na uobičajene načine pripreme, poput kuhanja ili pečenja, nego prolaze kroz složene industrijske procese. To uključuje miješanje različitih sastojaka, aroma, konzervansa i drugih dodataka, kao i višestruke tehnološke i termičke postupke zbog kojih se konačni proizvod znatno udaljava od svog prvobitnog, prirodnog oblika.

Šta je pokazalo istraživanje s Harvarda?

Jedno veliko istraživanje, koje su predvodili istraživači s Harvarda uz učešće stručnjaka iz više institucija i različitih naučnih oblasti, objavljeno je 8. maja 2024. godine u časopisu British Medical Journal (BMJ).

Istraživanjem je obuhvaćeno više od 104.000 odraslih osoba, čije su prehrambene navike i zdravstveno stanje praćeni duže od 30 godina.

Rezultati su pokazali da je veća konzumacija ultraprerađene hrane bila povezana s većim rizikom od prerane smrti u odnosu na manju konzumaciju takvih proizvoda.

U istom časopisu tokom 2024. godine objavljen je i veliki pregled istraživanja i meta-analiza koja je obuhvatila podatke više od devet miliona ljudi širom svijeta.

Autori su zaključili da je velika izloženost ultraprerađenoj hrani povezana s nepovoljnim rezultatima u više od 30 pokazatelja zdravlja. Među njima su povećani rizici od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih poremećaja, lošijih pokazatelja mentalnog zdravlja i općeg blagostanja, kao i veća ukupna smrtnost.

Prerađeno crveno meso i zdravlje mozga

Na moguće posljedice ne ukazuju samo istraživanja bolesti srca i metabolizma.

U časopisu Neurology objavljeno je istraživanje koje je obuhvatilo više od 130.000 ljudi praćenih tokom više desetljeća.

Prema rezultatima tog istraživanja, veća konzumacija prerađenog crvenog mesa bila je povezana s približno 13 posto većim rizikom od demencije u odnosu na malu konzumaciju. Istraživači su također razmatrali povezanost takve prehrane s kognitivnim propadanjem i problemima s pamćenjem.

Šta se događa u organizmu?

Ako ljudski organizam zamislimo kao veliki grad, ćelije bi predstavljale njegove objekte, krvni sudovi njegove ulice, a probavni sistem jednu od glavnih kapija kroz koje u njega ulaze potrebne materije.

Prirodna hrana organizmu osigurava vlakna, vitamine, minerale i druge sastojke potrebne za normalno funkcioniranje.

Prerađeno meso i druga ultraprerađena hrana, s druge strane, mogu sadržavati niz dodatnih spojeva. U proizvodnji prerađenog mesa, između ostalog, mogu se koristiti nitrati i nitriti te različiti konzervansi. U određenim okolnostima iz tih spojeva mogu nastati druge supstance koje se povezuju sa štetnim djelovanjem na organizam.

Svjetska zdravstvena organizacija i prerađeno meso

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, klasificirala je prerađeno meso u Grupu 1 – odnosno među uzročnike za koje postoje dovoljni dokazi da mogu izazvati rak kod ljudi.

Takva klasifikacija zasnovana je prvenstveno na dokazima o povezanosti konzumacije prerađenog mesa s rakom debelog crijeva i rektuma.

Prema podacima na kojima se temelji procjena IARC-a, svakodnevno konzumiranje 50 grama prerađenog mesa povezano je s približno 18 posto većim rizikom od razvoja kolorektalnog karcinoma.

Važno je pritom razumjeti šta ova klasifikacija znači: svrstavanje u Grupu 1 govori o snazi dokaza da određeni faktor može izazvati rak, a ne znači da svi faktori unutar te grupe predstavljaju jednak nivo rizika.

Dugoročne posljedice prehrambenih navika

Dugotrajna i velika konzumacija određenih ultraprerađenih proizvoda može organizam izlagati visokim količinama soli, određenih masti, aditiva i drugih sastojaka.

U naučnim istraživanjima razmatraju se različiti mehanizmi preko kojih takva prehrana može biti povezana s oksidativnim stresom, hroničnim upalnim procesima i oštećenjima ćelija.

Posebna pažnja posljednjih godina posvećuje se i crijevnom mikrobiomu – zajednici mikroorganizama koji žive u našim crijevima i imaju važnu ulogu u zdravlju organizma.

Poremećaji njegove ravnoteže povezuju se sa slabljenjem crijevne barijere, hroničnim upalnim procesima i inzulinskom rezistencijom, a istražuje se i njihova povezanost s bolestima poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja.

Šta možemo zaključiti?

Poruka navedenih istraživanja jeste da način prehrane ima važnu ulogu u dugoročnom očuvanju zdravlja.

Smanjivanje konzumacije prerađenog mesa i ultraprerađene hrane te davanje prednosti manje prerađenim i nutritivno kvalitetnijim namirnicama može biti važan dio prehrambenih navika usmjerenih na smanjenje rizika od hroničnih bolesti i očuvanje fizičkog i kognitivnog zdravlja.

Molimo Uzvišenog Allaha da nas poduči onome što nam koristi i da nam podari korist od onoga čemu nas je podučio.

Izvorni tekst: Kaheel7

Prijevod i obrada: akos.ba