U susret ramazanu: Uradite vlastiti godišnji duhovni plan u vremenu izolacije

Vrijeme izolacije usljed pandemije korona virusa može biti blagodat, poklon za one koji razmišljaju i planiraju unaprijed. Isporistite slobodno vrijeme prije zauzetosti i učinite izolaciju kretivnom pauzom kaja će vam pomoći da budete bolji prema sebi, drugima i Gospodaru svih svjetova

Svaki svjestan i savjestan savremeni vjernik treba da ima vlastiti plan i program aktivnosti koje će mu pomoći da održava i unaprijedi duhovnu energiju kako bi se lakše izborio sa dunjalučkim izazovima.

Potrebno je izraditi planove, odrediti ciljeve, sve to predstaviti kroz tabele i definisati metode za mjerenje (ne)ostvarenja ciljeva. Ovaj program činjenja dobrih djela i oživljavanja univerzalnih vrijednosti vremenski treba biti određen na nivou jednog dana, sedmice, mjeseca, godine, tri do pet godina i cijelog života.

Ne smijemo zaboraviti da je duhovno napredovanje višestruko otežano ako nemamo riješenu finansijsku stabilnost, odnosno po mogućnosti finansijsku nezavisnost. Ovo je zasebna tema, ali ćemo ovom prilikom izdvojiti dvije stvari.

Prvo, za finansijsku stabilnost potrebno nam je da imamo fond koji nam pokriva troškove porodice za godinu dana u slučaja otkaza. Kad to imamo nećemo sebi dozvoliti da popuštamo prema poslodavcu ili nekom drugom na štetu vlastitih principa, ciljeva, porodice, zdravlja…

Kad ostvarimo ovu uštedu koja može biti između 10 i 12 000 KM druga stepenica prema finansijskoj nezavisnosti je postavljanje cilja da nam pasivni izvori zarade budu približno isti kao i mjesečna potrošnja.

Zahvaljujući prijevodima na bosanskom jeziku dostupni su brojni programi za imansko jačanje, a u ovom članku donosimo vam suštinu iz jednog takvog djela autora dr. Abdul Hamid El-Bilali.

Dnevni program

Nema istinske sreće u životu  na ovom i drugom svijetu bez ispravnog vjerovanja u Allaha. To  znači da sve što radimo od ibadeta i lijepih postupaka: riječi i djela, da sve to činimo radi Allaha, odnosno da nam nijet bude ispravan, te da djela budu u skladu sa šerijatom. Nijet je vrlo zahtjevan za održavanje i on je prva meta šejtana.

Obavljanje namaza na vrijeme, odnosno u džematu je svakodnevni cilj vjernika jer Uzvišeni kaže: “ …vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (En-Nisa’, 103.)

Pored obavljanja pet dnevnih namaza proaktivni vjernik treba svoje dane i noći ispuniti i nafilama kao što si duha namaz i noćni namaz.

Od Ebu Hurejre se prenosi: „Moj prijatelj (Poslanik,a.s.) mi je oporučio da čuvam troje: post tri dana od svakog mjeseca, dva rekata duha-namaza,  i da klanjam vitr prije nego li zaspem.“

Kur´an je tvoj vodič do svakog bereketa i Allahove milosti i tvoj svakodnevni drug. Vaš dnevni vird odredite shodno vašim vremenskim mogućnostima i postepeno povećavajte kvalitet i kvantitet.

Redovno učenje jutarnjeg i večernjeg zikra je vjernikova zaštita od zla drugih svjetova i ljudi. Pet dnevnih namaza, nafile, učenje Kur’ana i zikr su i sredstva da što više vremena budemo pod abdestom.

Razmišljanje o Allahovim stvorenjima, od svemira do čovjeka neka bude vaša svakodnevna praksa. “Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!” (Ali ´Imran, 191.)

Oživljavaj Poslanikovu praksu u svakodnevnom životu – od ibadeta, međuljudskih odnosa, do odnosa prema životnoj sredini.

Razumjevanje prioriteta je nezaobilazna tematika koja zahtjeva svakodnevni abdejt. Halifa Omer kaže: “Allah ne prima djela noću koja su se trebala uraditi danju,  niti prima djela danju koja su se trebala uraditi noću. Allah ne prima ono što je dobrovoljno (nafila), dok se ne ispuni ono što je obavezno (farz).”

Isplaniraj šta ćeš čitati i kada ćeš čitati. Proširuj svoja saznanja o vjeri i iz svoje struke. Dan u kojem nešto ne naučimo ili ne čitamo je izgubljen.

Greška upoređivanja sa drugima je jedan od najvećih izvora nezadovoljstva, depresije i tuge. Pravo upoređivanje jeste sa samim sobom na osnovu vremenskih perioda – sedmica, mjeseci ili godina. Uz rast samo od 1% na duži vremenski period mogu se postići ogromni rezultati. Vjernikova osobina nije pesimizam:, ali može biti u depresiji.

 “Ko god uradi dobro djelo bit će desetostruko nagrađen; a ko god uradi loše djelo, bit će samo prema zasluzi kažnjen, i neće im nepravda biti učinjena.” (El-En´am, 160.)

Vi ste prosjek pet ljudi sa kojima provodite najviše vremena, poznati je citat Jima Rohna kojeg potvrđuju brojni ajeti i hadisi.

“Na Dan kada zulumćar prste svoje bude grizao govoreći: “Kamo sreće meni da sam se uz Poslanika pravog puta držao! Kamo sreće, teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo! On me je od opomene – Kur’ana odvratio nakon što mi je došao!” – a šejtan čovjeka uvijek ostavlja na cjedilu.“ (El-Furkan, 27.-29.)

Obavezno odvoji vremena u toku dana za svoju porodicu, a ne zapostavljaj svoje obaveze  koje imaš prema drugima: rodbini, komšijama, prijateljima.

Čuvaj svoj jezik i pogled od grijeha i onoga što uznemirava ljude. Ne prihvataj svaki govor i (dez)informacije prije nego li provjeriš. “Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum – za sve to će se, zaista, odgovarati.” (El-Isra´, 36.) Poslanik kaže: “Dosta je čovjeku laži da govori o svemu što čuje.”

Čuvaj se pretjerivanja u četiri stvari: u govoru, miješanju sa ljudima, jelu i piću, i spavanju.

Sedmični program

Džuma je centralna sedmična aktivnost muslimana i dan koji ima brojne odlike. Petak je dan u kojem trebamo nastojati da činimo što više dobrih djela i udjelimo sadaku. Sastavni dio sedmičnog programa su posjeta rodbini, obilazak bolesnika, prisutovanje predavanju te sportske i rekreativne aktivnosti.

Rezerviši bar jedan dan u sedmici da izađeš sa svojom porodicom i roditeljima na izlet, šetnju, ručak…

Ono što svaka uspješna muslimanska porodica treba da ima jeste sedmična halka kroz koju se obnavljaju stara i proširuju nova znanja o vjeri. To druženje može da traje do 90 minuta gdje svaki učesnik ima unaprijed zaduženje da pripremi temu iz tefsira, hadisa, ahlaka ili neke knjige. Pored navedenog, jako korisno je da svakodnevno odvajamo vrijeme za čitanje, pojedinačno ili zajedno kako bi sedmično uspjeli pročitati po jednu knjigu. Pored čitanja knjige potrebno je zabilježiti najkorisnije poruke i saznanja, te napraviti rezime.

Post ponedjeljka i četvrtka je prilika koja se ne propušta, pogotovo u hladnijem periodu godine.

Više u tekstu:  Vrijednost ponedjeljka i četvrtka u islamu 

Vijernik treba da ima svakodnevni obračun, a također kraj sedmice je prilika za analizu proteklog vremena i planiranje naredne sedmice.

Mjesečni program

Mjesec dana je optimalni period za učenje hatme, odnosno cijelog Kur`ana i prilika da naučiš bar određeni dio stranica napamet. Post po tri dana u toku svakog mjeseca, odnosno post bijelih dana (13., 14. i 15. dan hidžretskog mjeseca) je preporuka Poslanika, a.s.

Napiši članak ili prevedi tekst kojeg ćeš objaviti na svojim profilima na društvenim mrežama ili na nekom od portala ili jednostavno proslijedi svojim prijateljima kako bi proširio znanje o različitim temama i održao naviku istraživanja i pisanja.

Jedan mjesečni izlet je odlična prilika za učvršćivanje porodičnih odnosa i upoznavanja drugih gradova naše domovine. Pripremi porodični budžet na mjesečnom nivou i rasporedi sve to u skladu sa prioritetima: nužno, potrebno, pohvalno, ušteda…

Godišnji program

Pored posta mjeseca ramazana  tokom godine imamo mnogo prilika za post: šest dana ševvala, devet dana zul-hidždžeta, dan Arefata, dan Ašure, post većeg dijela mjeseca muharrema i ša’bana…

Zekat je četvrti islamski šart koji je godišnja obaveza svakog vjernika koji je ispunio nisab.

Ako si dužan ljudima, nastoj da se što prije oslobodiš dugova i vratiš ih. Poslanik, a.s. kaže “Allah će oprostiti šehidu sve osim duga.” 

Pokušaj da u toku godine naučiš neki strani jezik, novu vještinu ili rad u nekom programu.

Godišnji odmor, odnosno školski raspust je odlična prilika za posjetu rodbini, upoznavanje sa susjednim državama…

Program u toku jednog prosječnog života

Životna obaveza vjernika je hadž, a s obzirom na cijenu hadža lakše je obaviti umru koja je izvrsna prilika za osvježavanje imana cijele poodice i priprema za hadž.

Vjernik treba da ima velike ciljeve, ako ih ne može ostvariti potrebno je da nađe druge načine. Jedan od velikih ciljeva je da naučiš Kur´an napamet. Ako to nisi u stanju onda poduči svoju djecu, ili omogući im učenje ili pomozi drugima da završe hifz Kur´ana.

Da ostaviš  iza sebe lijep trag: odgojena djeca, zasađeno voće, trajni vakuf,  knjiga ili znanje, davetski projekat, pomozi jetime, odvajaj redovno od svoje plate jedan dio  za potrebe muslimana…

Vrati tuđa prava njihovim vlasnicima, traži od ljudi halala. Ne dozvoli da budeš od onih koji su bankrotirali.

Jednom prilikom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je svoje ashabe: “Znate li ko je bankrotirao?” Ashabi odgovoriše: “Bankrotirao je onaj ko nema ni dirhema ni robe.” Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, reče: “Bankrotirao je od moga ummeta onaj ko dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, a vrijeđao je ovoga, onoga potvorio, nepravedno jeo imetak onoga, prolio krv onoga, udario onoga. Tada će se njima dati od njegovih dobrih djela, pa ako ih nestane prije nego što ispuni ono čime se duži, uzet će se njihova loša djela i njemu prebaciti, a zatim će biti bačen u Vatru.” (Muslim)

Nastoj da u toku cijelog života budeš most spajanja ljudi. Radi na zbližavanju i popravljanju odnosa među muslimanima jer Uzvišeni kaže: “Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata…” (El-Hudžurat, 10)

Napiši šerijatsku oporuku – vasijjet jer Uzvišeni kaže:  “Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno učini oporuku roditeljima i bližnjima.” (El-Bekare, 180)

S obzirom da živimo u sekularnom uređenju obavezno se posavjetujte sa advokatom.

Izvor: Tekst napisan prema djelu  “Sveobuhvatni imanski plan” autora Dr. El Bilali, u prijevodu Abdurahmana Grahovca

Za Akos.ba priredio: Voloder Sanadin