Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Otvoren mekteb u Ustibaru kod Rudog: Na obnovi zajedno radili Srbi i Bošnjaci

Otvoren mekteb u Ustibaru kod Rudog: Na obnovi zajedno radili Srbi i Bošnjaci

Mali objekat na granici dvije države postao je simbol međukomšijske dobrote i solidarnosti jer tokom rata štitili su ga komšije Srbi, a od 2013. povratnicima bošnjačke nacionalnosti pomažu da ga, zubom vremena oštećenog, obnove i stave u funkciju

 

 U mjestu Ustibar kod Rudog, na dijelu Bosne i Hercegovine do kojeg se stiže preko teritorije Srbije, danas je svečano otvoren obnovljeni mekteb, javlja Anadolu Agency (AA). 

Mali objekat na granici dvije države postao je simbol međukomšijske dobrote i solidarnosti jer tokom rata štitili su ga komšije Srbi, a od 2013. povratnicima bošnjačke nacionalnosti pomažu da ga, zubom vremena oštećenog, obnove i stave u funkciju.

“Ustibar je trokut, sa jednom stranom otvorenom prema Rudom i Bosni i Hercegovini, drugom Priboju i Srbiji i trećim putem koji vodi ka Pljevljima i Crnoj Gori. Sigurno je da Ustibar, taj tronožac, bez te jedne strane, ne bi bio to što jeste. Obnova ovog mekteba tekla je veoma lako. Gradili su ga svi: Bošnjaci, Srbi, Arapi i ko zna koliko Amerikanaca koji su slali sredstva preko naših ljudi iz SAD-a”, kazao je na svečanosti u Ustibru, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Rudo Mustafa Bašić.

Đulbo Kadić i Radojko Vilaret danas su bili najtraženije osobe na svečanosti u mjestu koje je posljednjih decenija imalo malo razloga za slavlje.

– Povratak nade u život – 

Prijeratni prijatelji i radne kolege dvije godine su zajedno radili na obnovi mekteba, Đulbo je bio i među organizatorima svečanosti, a Radojko gost.

“Pozvali su i mene, hvala im. Nas interesuju samo rad, ljubav, sloga, a svako ima svoju politiku da vodi. Mi vodimo našu politiku, zajednički. Bošnjak, Srbin ili Hrvat – zajedno radimo i raditi moramo, bez obzira bio to mejtef, crkva ili drugi objekat“, ističe Radojko Vilaret.

Ovo je još jedan u nizu projekata koji vraća nadu u život, riječi su goraždanskog muftije Remzije ef. Pitića.

“Rudo nije grad na kraju već na početku Bosne i Hercegovine, jer mi muslimani svoje dnevne aktivnosti usklađujemo sa suncem, a sunce dolazi ipak, sa istoka. Nije ovo prvi put da je Rudo pokazalo da ima malo više filinga nego ostatak regije za temeljne ljudske vrijednosti. Ja se zahvaljujem stanovnicima Rudog, svim ljudima ovdje i načelniku opštine i njegovim saradnicima zbog takvog pristupa“, naglasio je efendija Pitić.

Slična razmišljanja iznio je i Gojko Topalović, predsjednik Crkvene opštine Rudo i predsjednik Komisije za vjerska pitanja Skupštine opštine Rudo.

“Veoma mi je drago što učestvujem u ovom značajnom događaju za naše komšije, koji pokazuje da mi na području naše opštine, otkad je svijeta i vijeka, imamo veliku međureligijsku toleranciju. Sve ono što se dešavalo i što će se dešavati oko Rudog daje neki pečat toj saradnji koja nikada nije bila u velikom raskolu. Mi dolazimo na njihove, oni na naše svetkovine i poruka je da se nastavi ovako i mi ćemo biti zadovoljni”, naveo je Topalović. 

Istakao je da to nije samo sad, već to se to dešavalo i u Drugom svjetskom ratu. 

– Zajednički i u najtežim trenucima 

“I u posljednjem ratu nastojali smo da što manje bude ekscesa. Sve ono što se kod nas dešavalo uglavnom nisu uradili stanovnici Rudog. To je uradio neko sa strane i nama je to žao. Tvrdim da pravi žitelji Rudog imaju apsolutno drugačiji pogled nego mnogi drugi koji su boravili na ovom prostoru”, zaključio je Topalović.

Svečanosti je inače, prisustvovalo nekoliko stotina građana Rudog, a čestitke su im, pored ostalih, uputili i načelnik opštine Rudo Rato Rajak i izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Mustafa ef. Spahić.

“Ovaj događaj nije politički skup, nije predizborna kampanja niti prilika da se uljepša stvarnost i obećava sjajna budućnost. Mi nosimo breme zlog vremena iza nas i živimo u današnjem vremenu opterećenom brojnim problemima i nedovoljno dobrim međunacionalnim i međuvjerskim odnosima. Upravo zbog toga mesdžid u Ustibru predstavlja svijetao primjer ljudskosti u vremenu iza nas, a danas primjer vjerske tolerancije, dobrih komšijskih odnosa i suživota”, poručio je načelnik Rajak.

Efendija Spahić je naveo da je “ovo na naše oči mali, ali značajan korak za ljudski rod, ljudski život u cjelini”.

“Ako Bog da, ovo će se nastaviti, ovo će se jačati, ovo će se produbljivati“, istakao je Spahić.

Zajednička obnova vjerskog objekta skrenula je pažnju javnosti na mali grad u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini i sela na granici sa Srbijom, a kod njegovih stanovnika probudila nadu da će se značajnijom podrškom povratku i zapošljavanju zaustaviti odlazak s ovog područja.

Njegove stanovnike, rekli su nam mještani, prije rata je hranio pribojski “FAP“, a danas većina odlazi trbuhom za kruhom. Mladi posao traže u velikim gradovima, a na granici BiH i Srbije ostaju uglavnom stariji koji umiru zajedno sa svojim zavičajem.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top