Međunarodni dan borbe protiv raka: Sredstva od akciza na duhan usmjeriti na liječenje karcinoma
U ovom projektu smo se fokusirali na izdvajanje sredstava od akciza na duhan i duhanske prerađevine u Fond solidarnosti, rekla je Hadžić
Povodom obilježavanja 4. februara, Međunarodnog dana borbe protiv raka Udruženje Renesansa, žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja zajedno sa svojim partnerskim udruženjima uputile su poruku državnoj vlasti da se mora uključiti u finansiranje zdravstva, javlja Anadolu Agency (AA).
Za sada je osnov finansiranja entitetskih fondova zdravstveno osiguranje, a da bi se ono poboljšalo i da bi bilo dovoljno novca za lijekove i liječene takozvanih najskupljih oboljenja neophodno je da se pronađe model za njihovo dodatno finansiranje.
“Okupili smo se da pod motom ‘Mi možemo. Ja mogu’ obilježimo Međunarodni dan borbe protiv malignih oboljenja. Naše Udruženje Renesansa zajedno sa ostalim udruženjima iz Mostara, Banjaluke, Zenice i Tuzle dodatno poručujemo ‘Mi možemo’. Prošle godine smo zajedno sa partnerskim udruženjima krenuli sa projetkom ‘Pravo na život’. Problemi s kojima se susreću oboljeli od malignih i drugih teških oboljenja, a dobro znamo šta oni preživljavaju jer smo to prošli, natjerali su nas da smognemo snage i izađemo u javnost sa našom pričom”, kazala je Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja Renesansa i dodala:
“U ovom projektu smo se fokusirali na izdvajanje sredstava od akciza na duhan i duhanske prerađevine u Fond solidarnosti, jer znamo dobro kolika su dugovanja Vlade Federacije BiH prema njemu. Zbog toga imamo velike liste čekanja, a svi znamo da bolest ne čeka nego oboljeli mora što prije dobiti ispravan tretman. Poručila bih premijeru Fadilu Novaliću da ima priliku da im pomogne. Od 2009. godine do 2015. od akciza je prikupljeno oko četiri milijarde KM. Fond solidarnosti raspolaže sa najmanjim sredstvima, a finansira najskuplju medicinu. Naša udruženja se bore da pomognemo da ljudi iz fonda mogu udovoljiti zahtjevima zdravstvenih profesionalaca i da nas liječe na pravi način.”
Doktorica Una Delić sa Onkološkog odjeljenja Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu pokušala je objasniti sa kakvim se problemima susreću tokom liječenja oboljelih od malignih oboljenja.
“Onkologija kao nauka je jedna od onih koja se najbrže razvija iz dana u dan. Što se tiče karcinoma dojke, pojavila se imunoterapija koja je izuzetno skupa i nama nije dostupna osim kroz neke studijske projekte, koji imaju limitiran broj pacijentica. Nažalost, sve je limitirano budžetom. Federalni fond daje 40 miliona KM godišnje za sva maligna oboljenja u Federaciji BiH, a taj iznos se nije mijenjao u zadnje četiri godine. Pojavljuju se novi i skuplji lijekovi, ali se količina novca ne povećava. Uz to i broj pacijenata se povećava. Porast malignih neoplazmi u roku od pet godina bio je sa 291 na 493 oboljela na 100.000 ljudi i taj trend je u porastu”, navela je Delić.
Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, konstatovala je da se preko 10.000 pacijenata u ovom bh. entitetu liječi od malignih oboljenja.
“Zadatak zavoda je da pokrije sva najskuplja liječenja, ne samo kod nas nego i u inostranstvu. Nažalost, nemamo mogućnosti dodatnih izvora za finansiranje fonda. U ovom momentu država ne participira u liječenju. Osnov su sredstva od zdravstvenog osiguranja, a ona nisu dovoljna da pokriju potrebe svih oboljelih. Sada je vrijeme da u ovim reformrskim procesima nešto uradimo. Prije svega skupi lijekovi se moraju osloboditi PDV-a, kao što je praksa u zemljama okruženja i Evrope. Moraju se pronaći dodatni izvori finansiranja, kao što je dio sredstava od akciza. Postoji volja da se to uradi, ali kada se dođe do realizacije inicijative onda se tu ispriječe problemi. Ovdje se radi o odlukama koje se moraju donijeti na nivou države, a ne entiteta”, kazala je između ostalog Agić.
I Maja Memić iz Udruženja Novi pogled iz Mostara iskoristila je priliku da ukaže na maligna oboljenja, koja su postala globalni problem. Prema njenom mišljenju važno je da se u tu borbu uključi i svaki pojedinac.
“Zemlja smo koja nema programa prevencije, ne radimo ništa na edukaciji i uvođenja zdravog načina života. Naša udruženja svake godine pokušavaju edukovati mlađe naraštaje i razbiti tabu temu o karcinomu. Moraju se neka navike promijeniti, karcinom mora biti prioritet. Dovoljno je samo preusmjeriti dio novca od duhanskih akciza na kupovinu lijekova, citostatika, kako bi pacijenti imali pravo na život i liječenje dostojno čovjeka. Ne možemo kriviti samo zdravstveni sistem, kriv je i pojedinac. Masa ljudi i dalje puši. Dosta toga može uraditi pojedinac, ali i škole kako bi se ljudi upoznali sa karcinomom”, zaključila je Memić.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) do 2030. godine zapadnom svijetu se očekuje da će svakom trećem stanovniku tokom njegovog života biti dijagnostikovano neko od malignih oboljenja.
Akos.ba