Ja lično više i ne gledam prognozu vremena, nego sama procijenim kakvo će vrijeme biti. Kad se radi o zaštiti voćaka, odnosno o prskanju, moramo imati u vidu da nam treba barem tri sata suhog vremena kako bi zaštita vrijedila.
Naime, ovo vlažno vrijeme nažalost najviše pogoduje štetnicima koji se brzo razmnožavaju i našim voćkama nanose veliku štetu.
Za zimsku zaštitu voćaka koristimo sredstva na bazi bakra. Preporučila bih crveno ulje koje je kombinirani insektofungicid, a koristi se za suzbijanje štetočina i uzročnika bolesti. Štetočine koje treba svladati su neugodna zimska jaja lisnih uši i zimska jaja crvenog pauka koji uzrokuju pjegavost lišća, krastavost plodova jabuka i krušaka te kovrčavost i šupljikavost lista kod bresaka i nektarina.
S crvenim uljem možemo prskati sve voćne vrste. Meni je najvažnije prskanje koje je poznatije i kao kupanje voćaka. Kupanje je zapravo prskanje voćke od debla prema krošnji, jer u kori debla obitava puno štetočina zbog čega ona treba biti temeljito poprskana. Ako ovu zaštitu kvalitetno obavimo u zimskom razdoblju, kasnije nećemo morati toliko prskati voćke. Nisam ljubitelj prskanja voćaka bez razloga, pogotovo ako ih imate samo nekoliko za vlastite potrebe. Kad izraste kopriva, s njom ćete moći tretirati svoje voćke poslije zimskog prskanja. Naime, kao ljekovita jestiva biljka, kopriva se upotrebljava za uništavanje mnogobrojnih lisnih uši,ali istovremeno jača i gnoji biljke te im poboljšava otpornost.
Koprivom protiv nametnika
Recept za prirodni pesticid: 1kg svježih kopriva potopiti u 10 litara vode i ostaviti da odstoji 24h, no ne duže jer se tada gubi njena moć. Ako nema svježih kopriva, može se koristiti i suha kopriva: u istu količinu vode potopiti 100-200 g suhih kopriva, a poslije 24h procijediti i dobivenom tekućinom dobro poprskati voćke sa svih strana. Postupak se može ponoviti za par dana. Naglašavam da su ovo savjeti za male voćare jer komercijalni proizvođači ne podržavaju pomenuti postupak. Koprivu možete na isti način koristiti i u svome vrtu za povrće i cvijeće. Još ima puno biljaka koje su 1izvrstan pesticid, ali o tome ćemo govoriti kada zasadite svoj vrt.
Sadnje bobičastog voća
Imate poveću okućnicu i ne znate koje bi voćke zasadili? Razmislite o prijedlozima koje ću vam danas dati, a kojima ćete u kratkom vremenu razveseliti svoje ukućane. Za njihovu sadnju nije potrebna velika površina, a voća će biti dovoljno za lične potrebe.
Svi volimo maline, kupine i jagode, a posebno šumske jagode. Unazad par godina, po rasadnicima se pojavila sadnica šumskih jagoda za koju sam čula da dobro rodi te da su plodovi vrlo ukusni. No ako ste prirodnjak kao ja, onda možete u šumi ili na polju iskopati šumske jagode i presaditi ih u vrt. Za kratko vrijeme imat ćete tepih od šumskih jagoda koje se brzo razmnožavaju. Ako se pak odlučite za vrtne jagode, onda je najbolja i najfinija sorta clery i marmelada. Ove sorte dobro rađaju, fine su i zaista nećete požaliti ako se odlučite za njih.
Par savjeta oko pripreme gredica za sadnju jagoda: zemlja se prije sađenja treba pripremiti, a za prvu sadnju treba pričekati maj, kada se sadi jagoda koja zahtjeva vrlo kvalitetnu i dobro nagnojenu zemlju. Važno je znati koja je kultura prethodno bila posađena na tom zemljištu, jer se jagoda ne ljubi sa svim kulturama. Najbolje je zemljište koje je bilo dobro odmoreno, odnosno u kojem ništa nije bilo posađeno. Također, dobro je i zemljište koje je prijašnjih godina košeno te na kojem se potom odlagala trava koja ga je prirodno gnojila. Zemljište je potrebno duboko obraditi plugom, a kasnije ga usitniti i dodatno obraditi s vrtnom kopačicom, što je priličan zahvat ako se sadi veća površina.
Pošto je klima promjenljiva, teško možemo nešto uzgojiti bez sistema za navodnjavanje, čak i ako se radi o maloj količini za lične potrebe. Najbolje je kupiti tzv. kap na kap crijevo, postaviti ga po sredini gredice i zatim postaviti foliju. Iako danas možemo birati između crne i bijele folije, s rupama u jedan ili dva reda, za malu količinu jagoda najbolje je uzeti dvorednu crnu foliju koju je potrebno dobro učvrstiti zemljom, odnosno dobro zatrpati sa strane jer, u slučaju nevremena, često se dogodi da neučvršćena folija jednostavno odleti. Ako vam ovo zvuči komplicirano, posadite jagode na gredicu i kasnije je malčirajte (proces koji se provodi slamom u debelom sloju ili svježe pokošenom travom), što sprječava rast korova, zadržava vlagu, a i plodovi su čišći. Svake godine jagode puštaju svoje vriježe, ali za kvalitetu sadnog materijala odlučujuća je prva vriježa koja vam omogućuje vlastite sadnice u sljedeće tri godine koje predstavljaju optimalan period za eksploataciju.
Piše: Marina Golubić, poljoprivrednica
