Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Uoči 17. godišnjice smrti: Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli

Uoči 17. godišnjice smrti: Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli

Alija Izetbegović predstavlja neupitan uzor i ideal, njegova misao predstavlja jednu vrstu moralnog i etičkog kompasa u životu, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) direktorica Javne ustanove Muzej “Alija Izetbegović” Nađa Berberović-Dizdarević.

Podsjetila je da je JU Muzej “Alija Izetbegović” osnovan na četvrtu godišnjicu smrti Alije Izetbegovića 19. oktobra 2007. godine. Muzej je inicijalno osnovan kao depandans Muzeja Sarajevo, da bi odlukom Skupštine od 31. decembra 2009. godine postao zasebna javna ustanova. Kolekcija muzeja smještena je u starom dijelu grada Sarajeva u dvije kapi-kule – Ploča i Širokac, povezane kamenim bedemom. Objekat ima historijsku vrijednost jer su ove kapi-kule i kapi-kula na Carini izgrađene zajedno s pet tabija, a gradnja je završena 1739. godine.

Osnivanjem Muzeja, kako je podsjetila Berberović-Dizdarević, maksimalno je iskorištena unutrašnjost, uz restauraciju kapi-kula koje su jedan od simbola grada. Stalna muzejska postavka posjetiocima nudi pregled društvenih, političkih i intelektualnih aspekata života prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Pored toga, posjetioci su u prilici upoznati se s događajima iz savremene bosanskohercegovačke historije. Muzej podržava i naučno-istraživačke radove studenata te doktorske disertacije intelektualca i naučnika, stavljajući im na raspolaganje svoju biblioteku i historijski arhiv.

“Ponosna sam na mnogobrojne projekte koje je naš mladi kadar dosad uspio realizirati – naučni simpozije i konferencije, izdavačka djelatnost, interaktivne radionice za učenike, literarna takmičenja učenika osnovnih i srednjih škola, likovne kolonije akademskih slikara, umjetničke izložbe. Cilj nam je da naše aktivnosti obuhvate više stotina učesnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine ali i dijaspore, te da su usmjereni na raznovrsne naučne i stručne aktivnosti, projekti namijenjeni svim kategorijama, od učenika do akademskog nivoa uz prezentiranje krajnjih rezultata u vidu: kataloga za najmlađe saradnike, zbornika radova, izložbi umjetnika uz prateće materijale, godišnje organiziranje svečane Akademije, kao i redovne muzejske postavke i svakodnevne aktivnosti Muzeja – prijem posjetilaca, pojedinačno ili u grupama. Mlada populacija, naročito učenici srednjih i osnovnih škola, naši su najčešći posjetioci, pa u skladu s tim Muzej organizuje interaktivne radionice te konkurse za najbolje likovne i literarne radove”, istakla je Berberović-Dizdarević.

– Aktivnosti u povodu 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića – 

Ove godine, pored tradicionalne Akademije, Muzej “Alija Izetbegović” organizuje tri izložbe.

“U suradnji s Kulturno-sportskim centrom Vogošća organiziramo izložbu velikog broja fotografija iz privatne arhive predsjednika Alije Izetbegović pod nazivom ‘Alija Izetbegović – između Istoka i Zapada’. Na četrdeset panoa bit će prikazano preko stotinu fotografija koje hronološki prezentiraju politički i privatni život Alije Izetbegovića. Izložba je otvorena u prostorijama ‘KSC Vogošća – Jasmin Isanović Žuti’ u srijedu, 14. oktobra 2020. godine, s početkom u 18:00 sati. Posjetioci će moći pogledati izložbu do 23. oktobra 2020. godine, svaki dan u periodu od 10:00 do 18:00 sati. U kompleksu ‘Centra za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića’, upriličena je izložba likovnih djela pod nazivom ‘Moj bijeg u slobodu’, nazvana po istoimenoj međunarodnoj likovnoj koloniji koju JU Muzej ‘Alija Izetbegović’ tradicionalno organizuje već sedam godina zaredom u Počitelju u suradnji s ULUBIH-om. Izložba će za posjetioce će biti otvorena 16. oktobra 2020. godine u 14:00 sati. Ova izložba javnosti će biti dostupna deset radnih dana, sve do 29. oktobra 2020. godine. JU Muzej ‘Alija Izetbegović’ izložbu organizira u saradnji s Općinom Novi Grad. Ulaz na obje izložbe je besplatan”, podsjetila je Berberović-Dizdarević.

Kao i svake godine, Muzej “Alija Izetbegović” tradicionalno organizuje Akademiju povodom godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Akademija će biti održana 19.10.2020. u sarajevskoj Vijećnici s početkom u 19 sati. Nakon Akademije planirano je otvorenje izložbe koju Muzej organizuje u suradnji s Fondacijom “Alija Izetbegović” a koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. Ova izložba će biti otvorena u periodu od 19. do 29.10.2020 u auli sarajevske Vijećnice. U okviru Akademije planirana je i promocija izabranih djela Alije Izetbegovića čiji je izdavač Muzej. Ove godine, poštivajući preventivne mjere, broj zvanica na Akademiji će biti značajno manji nego dosad. Događaj će uživo prenositi TVSA, a pratioci Muzeja na društvenim mrežama će Akademiju moći pogledati i putem live video linka.

– Alija, neupitan uzor i ideal

“Moj rahmetli djed za mene predstavlja neupitan uzor i ideal. Ponosna sam što sam njegova unuka i što kroz svoj angažman u Muzeju imam priliku da promovišem one univerzalne etičke i moralne vrijednosti za koje se on zalagao tokom svog života. Mogu reći da kroz njega i kroz njegova djela percepiram i razumijevam svijet oko sebe. Njegova misao za mene predstavlja jednu vrstu moralnog i etičkog kompasa u životu, podsjetnik o mom porijeklu, identitetu i korijenima. Po uzoru na njega, već u srednjoj školi sam počela čitati ključna djela filozofije, sociologije, antropologije, psihologije itd. Za mene, Alija Izetbegović nije bio samo političar, državnik i lider. Ja ga prvenstveno doživljavam kao mislioca i intelektualca. Po profesiji je bio pravnik, a od najranije mladosti buntovnik slobodnog duha i strastveni čitalac knjiga. U svom književnom opusu, ali i u svom životnom stavu, podjednako je crpio snagu i inspiraciju iz svog islamskog naslijeđa i evropskog porijekla. Oboje je obogaćivalo njegov duh i njegovu misao. Rahmetli djeda se sjećam kao čovjeka izuzetne karizme – vrlo staloženog, dostojanstvenog i karakternog. Za mene, Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli”, poručila je Nađa Berberović-Dizdarević.

– Umijeće balansiranja odnosa između Istoka i Zapada

Admir Lisica, magistar historije i naučni saradnik u Muzeju “Alija Izetbegović” je kazao da posmatramo li Aliju Izetbegovića u kontekstu današnjih geopolitičkih odnosa u svijetu, veoma je lahko ustanoviti da izuzetno mali broj zvaničnika ima kontinuirano umijeće balansiranja odnosa između Istoka i Zapada, kao što je to u toku svog djelovanja činio predsjednik Izetbegović.

“Naime, regionalna, ali i bosanskohercegovačka javnost gotovo da nije upoznata s diplomatskim počecima Alije Izetbegovića kada je i prije nego je Bosna i Hercegovina postala nezavisna i suverena država obavio niz značajnih diplomatskih posjeta. U martu 1991. godine on se u Beču susreo s Kurt Waldheimom, tadašnjim predsjednikom Republike Austrije. Nakon posjete glavnom gradu Austrije naredni susret imao je s iranskim zvaničnicima u Teheranu, koji su mu priredili svečani doček. Treći diplomatski susret desio se u Republici Turskoj, gdje ga je ugostio predsjednik ove države Turgut Ozal, istaknuti prijatelj Bosne i Hercegovine. Da je Alija Izetbegović vješto znao balansirati odnose s liderima Istoka i Zapada pokazuje nam njegov četvrti susret sa svjetskim zvaničnicima koji se dogodio u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je imao priliku razgovarati s američkim senatorima, među kojima se svakako isticao Bob Dole. Iz ove četiri posjete koje su se desile tokom 1991. godine vidimo da su podjednako zastupljene islamske i zemlje Zapada. Ovakva praksa je obilježila njegovu vanjsku politiku, što je u konačnici Bosni i Hercegovini omogućilo podršku i priznanje svih svjetskih sila neposredno i nakon proglašenja nezavisnosti”, istakao je Lisica.

On smatra da mladi u Bosni i Hercegovini većinom znaju osnovne podatke o liku i djelu prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, a ono što ih najviše zanima je svakako njegova uloga kao vrhovnog komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine, što je jedna od mnogobrojnih uloga koje je u toku svog života imao.

“Ono što posebno raduje je interes mladih iz dijaspore, koji su rođeni ili odrasli izvan Bosne i Hercegovine. Kada govorimo o pripadnicima bošnjačke i bosanskohercegovačke dijaspore, bitno je istaći da oni svoje usvojeno znanje često šire na svoje vršnjake u zemljama u kojima žive, što je još jedan od primjera kako čuvati i afirmisati lik i djelo predsjednika Izetbegovića u svijetu”, zaključio je Lisica.

– Alija Izetbegović

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top