Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Problem nezdrave ishrane: Reforma zdravstva počinje u vašem tanjiru

Problem nezdrave ishrane: Reforma zdravstva počinje u vašem tanjiru

Nezdrava ishrana je već odavno postala jedan od gorućih problema u svijetu. Tijelo pamti ono što od hrane unesete u njega i vratit će vam za to. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti samo su neke od posljedica nezdrave ishrane. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) godišnje dva i po miliona ljudi u svijetu umre samo od posljedica pretilosti. Oko dvije milijarde ljudi je pothranjeno, a dvije milijarde pretilo.

Organizam je tempiran i automatizovan na svoj način. Reaguje na svaku promjenu. Kada se hrani pravilno i redovno organizam će imati optimalan rad, otporan na klimatske promjene i uvijek će biti u najboljoj formi. Kada se nezdravo hrani, organizam se stalno buni i ne može da trpi poteškoće koje rezultira takva hrana. Posljedica toga je izloženost mnogim bolestima.

Problem svjetskih razmjera

Nezdrava ishrana, kažu stručnjaci se ne odnosi na samu hranu, već na cjelokupan način ishrane. Dakle, ona je neredovna, nebalansirana, nepravilna i(li) loše pripremljena.

Rekao bih da je nezdrava hrana individualno-porodični problem svjetskih razmjera. Problem je manjak kretanja i više unosa kalorija. Nekada davno, jelo se da bi se se preživjelo. Danas je kod jela važan užitak, okus, isplativost i praktičnost. Prehrambena industrija ne mari više za zdravlje ljudi nego za veći profit. Dakle, hrana postaje jeftinija, međutim i nezdravija. Puno je kaloričnija, a manje hranljivija – kaže u razgovoru za akos.ba Fadil Bajrami, savjetnik za ishranu.

Po gojaznosti drugi u Evropi, šesti u svijetu

Problem nezdrave ishrane je itekako prisutan i u BiH. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije po gojaznosti smo druga u Evropi i šesti u svijetu.

To  je pokazatelj da je gojaznost posljedica lošeg načina prehrane. Inače, naša kuhinja je jako masna, a veoma malo sa zdravim kalorijama – smatra Bajrami.

Kako bi se poradilo na ovim problemima neophodno je raditi na sebi. “Reforma zdravstva ne počinje u ministarstvu zdravstva već u vašem tanjiru”, kažu stručnjaci.

Raditi na promjeni prehrambenih navika. Promijeniti svijest. Prije svega, svako jutro, svaki dan započeti s hranjivim doručkom, svakoga dana jesti  mnogo dobrih proteina, jesti tri obroka i 2-3 međuobroka, svaki dan popiti minimalno 2 litre vode. Jesti raznovrsno voće i povrće, pobriniti se za dovoljno tjelesne aktivnosti, izbjegavati „loše“ ugljikohidrate, naročite proizvode sa obrađenim mastima, kao što su razne grickalice – savjeti su Bajramija.

Mnogi smatraju da je nezdrava ishrana posljedica ekonomske situacije. Sagovornik Faktora se ne slaže s tim. Smatra da je to način razmišljanja da se kupuje jeftinija hrana. Međutim, količinski ta hrana je skuplja. Zdrava hrana je jeftinija, naročito dugoročno gledano. Hipokrat je davno rekao. „Neka vaš lijek bude hrana a ne lijekovi vaša hrana“.

Čeka nas nezdrava generacija

Prema istraživanju, svako peto dijete u BiH je ekstremno gojazno. Djeca od djetinjstva nauče o životnim navikama.

Ako smatramo da su nam djeca budućnost, onda nas čeka jako nezdrava generacija, gledajući njihov način prehrane. Djecu ne treba nagraditi nezdravim namirnicama i gaziranim sokovima. Ona u tom periodu nauče o tome. Naučiti ih da žive zdrav i aktivan način života, a to im prvenstveno moramo pokazati primjerima – kaže na kraju razgovora za naš portal Bajrami.

Za Akos.ba piše: Alem Dedić

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top