Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Liderstvo i menadžment > Šest životnih lekcija koje možemo naučiti iz aktivizma Malcolma X

Šest životnih lekcija koje možemo naučiti iz aktivizma Malcolma X

Tragično je ubistvo Malcolma X u harlemskom  Audubon Sali obilježilo jedan od najmračnijih momenata borbe za ljudska prava u Sjedinjenim Državama, uzevši u obzir potencijal koji je Malcolm imao da ujedini čitav niz ljudi različitih mišljenja i uvjerenja, pod jedinstvenom zastavom pod kojom je vodio bitku za promociju ljudskih prava. Važno je napomenuti da kada je Malcolm X ubijen, on je bio prerastao ograničeni jezik rasne mržnje, i umjesto toga, govorio je u smislu promocije ljudskih prava. Ličnosti veće od života kakav je bio i Malcolm, stiču gotovo mitski status, a svoje poruke često pruzimaju od širokog spektra ljudi; o njemu su govorili sa poštovanjem ljudi koji se fundamentalno vežu za “establišment” kao što su Clarence Thomas i Barack Obama, kao i ljudi koji su bili daleko od toga kao što su Huey Newton i Fidel Castro. On se uzdigao u vrijeme velikih društvenih potresa U Sjedinjenim Državama, i mnogošta od onoga čemu je težio i protiv čega je bio i danas odjekuje među nama. Ovo su 6 lekcija koje bismo mogli naučiti da primjenjujemo vodeći se njegovim životom i primjerom.

Čitajte

Malcolm-ovo prosvijetljenje je uvelike bilo postaknuto njegovim udubljivanjem u čitanje. Dok je bio u zatvoru, duge je sate provodio gutajući knjige, koristeći tračke svjetlosti koji su ulazili u njegovu ćeliju tokom noći, a on bi nastavio čitati do u sitne jutarnje sate. Čitao je niz autora, uključujući Engleza H.G. Wells-a, sociologa W.E.B. Du Bois-a, genetičara Mendel-a, i istoričara Will Durant-a. Nakon što je zaboravio većinu svog osnovnog obrazovanja do vremena kad se našao se u zatvoru, Malcolm je prvo bio fokusiran na samo-obrazovanje, u početku putem čitanja, pisanja i pamćenja rječnika. Dugi sati koje je Malcolm proveo radeći na ovom su se uvelike isplatili, pošto je postao majstorski komunikator, tako nadaren u držanju govora.

 “Često sam razmišljao o novim vidicima koji su mi se otvorili putem čitanja…način na koji ja to danas posmatram, sposobnost čitanja probudila je u meni neku davno uspavanu žudnju da budem mentalno živ …moje kućno obrazovanje dalo mi je, sa svakom dodatnom knjigom koju sam pročitao, malo više osjetljivosti na gluhoću, tupost, i sljepilo koji su pogađali crnu rasu u Americi …nikada me nećete uhvatiti da imam slobodnih petnaest minuta u kojima ne proučavam nešto što osjećam da bi moglo da pomogne crnom čovjeku.”

Postavljajte sebi izazove u potrazi za istinom

Malcolm je prebrodio nekoliko seizmičkih potresa tokom kratkih 39 godina života. Od statusa studenta koji obećava u svojim ranim godinama, do propalice i prevaranta, dijelom zbog prezrivog učitelja rasiste u osnovnoj školi, zatvor je natjerao Malcolm-a da preispita svoj život. Njegov ga je put u prvi mah odveo do Nacije Islama, u konačnici je odbijajući, odlučivši se za prelazak na ortodoksni islam, dijelom inspisan iskustvom u Meki tokom hadža. Shvativši da rasizam nije imao ulogu u učenjima pravog islama, ka ni da je bio koristan za promociju zdravog društva, Malcolm je javno i glasno odbacio da iznosi rasističke stavove koje je promovisao godinama unazad.

“Uprkos čvrstim uvjerenjima, uvijek sam bio čovjek koji je pokušavao da se suoči sa činjenicama, i da prihvati realnost života kako ga nova iskustva i nova znanja otkrivaju”.

“Možda će vas šokirati da ove riječi dolaze od mene. Ali ovo hodočašće , ono što sam vidio, i iskusio, me je natjeralo da preuredim mnoge od misaonih obrazaca kojih sam se ranije držao, i da odbacim neke od mojih prijašnjih zaključaka …tokom proteklih jedanaest dana …jeo sam iz istog tanjira, pio iz iste čaše, i spavao u istom krevetu– dok sam se molio istom Bogu – sa braćom muslimanima, čije su oči bile plavlje od plavog, čija je kosa bila plavlja od plave, i čija je koža bila bijelja od bijele …mi smo istinski bili jednaki.”

Ne otpisujte nikoga

U svojim najgorim danima, Malcolm je koristio droge samo da bi nastavio funkcionisati; pomagao je prilikom transporta prostitutki klijentima, i na kraju je bio uhvaćen i stavljen iza rešetaka zbog krađe. On sebe u ovo vrijeme opisuje kao osobu životinjskih nagona i koljača, spremnog da umre bez ikakvog posebnog razloga. Profesor Michael Eric Dyson argumentuje da bi, da je kojim slučajem ubijen u 25-oj, bio samo još jedan zaboravljeni kriminalac. On je na kraju našao izlaz iz pogrešnih situacija, i zbog toga zavređuje veliko poštovanje, ali ne možemo ignorirati relanost da postoje mnogi ljudi prema kojima se društvo odnosi kao prema prekršiteljima, kao što je to bio Malcolm kada je bio maldić. Ako ne možemo promijeniti okruženje potlačenih,trebalo bi u najmanju ruku da pokušamo da ne budemo prezrivi i da ih ne osuđujemo. Sam Malcolm se u svojoj autobiografiji požalio kako su prevaranti sa kojima se udruživao radi kriminala možda mogli da budu matematičari ili neurohirurzi da okolina nije bila toliko protiv njih od njihovog ranog djetinjstva. Investiranje u one koji su u zabludi, umjesto da ih se kritizira, baš kako je Nacija Islama u početku tretirala Malcolm-a, podarilo je 20-om stoljeću jedno od  najjačih prosvijetljenja.

“Ne žurite sa osudama jer on ne radi no što vi radite, niti ne razmišlja onako kako vi razmišljate, ili bar ne tako brzo. Postojalo je vrijeme kada niste znali ono što znate danas”.

Otvorite oči

Malcolm-ovo obrazovanje ga je dovelo do toga da shvati realnost iscrpljujućih predrasuda kako u medijima, tako u političkom sistemu koji ga je okruživao. On se na ovo osvrnuo iskreno, u dolje navedenom citatu, koji je vjerovatno jedan od najpoznatijih. Teško ga je čitati i ne misliti o teškom položaju Palestinaca, žrtava brutalne okupacije, opet često dehumanizivanih od strane medija i Hollywood-a. Arapi i muslimani u cjelini imaju neslavan i nepravedan tretman; mediji često služe priči moćnih, na račun slabih. Ovo je bilo aktuelno u Sjedninjenim Državama u Malcolm-ovo vrijeme, i dalje važi za sve vrste manjina čak i danas. Malcolm se osvrnuo i na politički sistem, i na način na koji on služi intersima moćnih, nudeći samo površne opcije od kojih niti jedna istinski nije nudila nadu u stvarne promjene.

“Ako niste pažljivi, novine će vas navesti da mrzite potlačene, i volite one koji tlače”.

“Lukavi kapitalisti, lukavi imperijalisti, znali su da je jedini način da ljudi istrče pred lisicu ako im pokažete vuka …na taj način su stvorili groznu alternativu”.

Stremite jedinstvu

Malcolm-u se može oprostiti usvajanje dogmatskih i podijeljenih pozicija tokom njegovog života. Nakon što je iskusio rasno ugnjetavanje zbog kog je njegov otac poginuo, što je dovelo do psihičkog sloma njegove majke, i konačnog raspada njegove porodice, bilo je za očekivati bijes koji se rodio iz osjećanja nepravde. Malcolm je pronašao odgovore na rasističke državne politike polovine 20-og vijeka u Sjedinjenim Državama, u rasističkoj ideologiji Nacije Islama. On je napadao druge crne vođe kao što je bio Dr. Martin Luther King, nazivavši ih “kućnim crncima”. Srećom, ispostavilo se da je ovo bio dio njegove krivulje učenja. Kako su njegove ideje rasle i sazrijevale, dogmatizam njegove prošlosti mu je pokazao put ka pragmatizmu i prosvijetljenju u njegovim kasnijim godinama. Prestao je da mrzi bijelce i nastojao je da sarađuje sa svima koji su bili posvećeni promociji ljudskih prava, bez obzira na njihovu boju kože. Prestao je da prezire one slične Dr Martin-u i nastojao je da sa njima sarađuje. Malcolm je prestao da razmišlja u skladu sa crnim separatizmom, i umjesto toga počeo je borbu za univerzalna ljudska prava.

“Nepoznavanje jedni drugih je ono što je u prošlosti jedinstvo činilo nemogućim. Stoga nam je potrebno više prosvijetljenja. Potrebno nam je više svjetlosti u vezi jednih sa drugima. Svjetlo stvara razumijevanje, razumijevanje stvara ljubav, ljubav stvara strpljenje, a strpljenje stvara jedinstvo. Kada budemo imali više znanja jedni o drugima, prestaćemo jedni druge osuđivati i doći će do stvaranja Jednistvenog fronta.”

Budite smireni i smiješite se

Uprkos turbulencijama koje su zahvatile njegov svijet pred kraj njegovog života, tužbama, prijetnjama smrću i molotovljevim koktelima, Malcolm je zadržao pribranost i nastavio da radi za svoju stvar. Bilo je mnogo ljudi koji su navijali za to da dođe do njegove propasti, od njegovih bivših kolega u Naciji Islama, do establišmenta koji je bio prestravljen njegovim suponom kao lidera. On se pomirio sa teškom stvarnošću sa kojom se njegov narod u cjelini suočavao, a na više ličnom nivou, sa neposrednom opasnošću koja je predstavljala prijetnju za njega i njegove voljene. Ovaj mir je rođen iz svesrdnog vjerovanja da je sve, kako god se to činilo teškim, bilo u rukama više sile. Tu je i važna mudrost izrečena u posljednjimriječima koje je uputio ovom svijetu, “Mirno, braćo”. Vremena su i dalje uzburkana, bilo bi nam dobro da zapamtimo ove riječi. U svom oproštajnom govoru za Malcolm-a, koji je održao na njegovoj sahrani, Ossie Davis je rekao, “Da li ste ikada razgovarali sa Malcolm-om? Da li ste ga ikad dotakli, da li vam se ikad osmijehnuo?” – kakav divan osmjeh je to bio, dovoljno moćan da nas grije i sa forografija sve do današnjeg dana. Sjetite se riječi još jednog velikog čovjeka, “kada svom bratu uputiš osmijeh, to je čin milosrđa”.

“Posrtanje nije pad”

“Ne postoji ništa bolje od nedaća. Svaki poraz, svako slomljeno srce, svaki gubitak, sadržavaju vlastito sjeme, vlastitu lekciju o tome kako slijedeći put poboljšati svoj učinak”.

Usluge prijevoda teksta:
Kongresni servisni centar doo
Skenderpašina br.1, Sarajevo
Tel./fax. ‎+387 33 267 250
Email: [email protected]

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top