Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Prava porodilja u BiH: Drastične razlike među kantonima?

Prava porodilja u BiH: Drastične razlike među kantonima?

Pitanje zaštite porodica sa djecom, pa i prava majki porodilja je u nadležnosti enititeta, a u BiH ne postoji propis koji na jedinstven način reguliše ovo pitanje

U prvih šest mjeseci ove godine rođeno je 12.762 bebe, dok je u istom periodu prošle godine rođeno 13.045 beba, podaci su  Agencije za statistiku BiH.

I dok se sve češće govori o padu nataliteta, vlasti usporeno rade na donošenju zakonskih rješenja kojima bi se olakšalo majkama, porodiljama na području cijele BiH.

Pitanje zaštite porodica sa djecom, pa i prava majki porodilja je u nadležnosti enititeta, a u BiH ne postoji propis koji na jedinstven način reguliše ovo pitanje.

Denisa Hašimbegović majka je jedanaestomjesečne djevojčice i živi u Živinicama.

Ističe kako je nakon rođenja djeteta od Vlade Tuzlanskog kantona dobila jednokratnu pomoć u iznosu od 150 KM, a narednih šest mjeseci je primala po 80 KM za prehranu djeteta.

-Ja sam na birou, muž radi, a uvjet za ostvarivanje ovog prava bio je da njegova mjesečna primanja ne prelaze minimalnu plaću od nekih 400 do 500 KM. I pored svega toga trebalo je jako puno dokumentacije i vremena da se ostvari ovo pravo – priča Hašimbegović za Faktor.

Ističe kako smatra da bi se naknade tokom porodiljskog trebale izjednačiti u svim kantonima.

– Najžalosnije je što u nekim kantonima majke ne dobiju ništa. Zašto ne bi i u Sarajevu, a i u Tuzli majke dobijale isto. Kao da živimo u drugoj državi. Veliki je problem i što dosta porodilja ne zna da ima pravo na jednokratnu pomoć, te nadoknadu za svoje novorođenče. Svaka majka je majka i sve su to naša djeca i nama naljepša, najposebnija, a svaka beba treba da ima pelene, maramice, hranu i slično, pa zašto i pomoć svima ne bi bila ista. Ovako se ispostavlja da su neki vredniji od ovih drugih – zaključuje Hašimbegović.

Vlada Federacije BiH predložila je Nacrt zakona o podršci porodici s djecom u Federaciji BiH, čijom bi se primjenom status majki na nivou ovog entiteta potpuno izjednačio. Ovim zakonom je predviđeno da se visina naknada ujednači na nivou svih kantona, te da se dječiji doplatak finansira iz budžeta Federacije, a novčana pomoć nezaposlenim porodiljama iz budžeta kantona, ali na ova sistemska rješenja se još čeka.

Majke u Federaciji BiH nemaju ista prava jer se porodiljske naknade kao i dječiji doplatak razlikuju od kantona do kantona.

U Federaciji BiH ovo pitanje se uređuje Zakonom o radu FBiH i Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH, u kojem je navedeno da se procenat visine naknade utvrđuje propisima kantona.

To sve dovodi do toga da porodilje iz cijele BiH imaju različit iznos primanja, a negdje su i uskraćene za to pravo.

Pa tako u Unsko-sanskom kantonu nezaposlene porodilje imaju jednokratnu naknadu u iznosu od 100 KM.

Visina naknade za zaposlene porodilje u USK iznosi 50 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u prethodnih šest mjeseci, a minimalno 50 posto prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Tako je minimalni iznos ove naknade 405 KM, a maksimalni nije određen.

Nezaposlene porodilje u Tuzlanskom kantonu imaju jednokratnu naknadu u iznosu od 20 posto prosječne plaće uz uvjet da ukupan prihod po članu domaćinstva ne prelazi 25 posto prosječne plaće.

Zaposlene porodilje primaju 90 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u prethodnih šest mjeseci ili 55 posto prosječne plaće u Federaciji BiH, ako je povoljnije za porodilju. Ukoliko nije bilo isplate plaće, osnovica je prosječna plaća u FBiH za odgovarajući mjesec. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

U Srednjobosanskom kantonu nezaposlene porodilje imaju pravo na jednokratnu novčanu podršku u iznosu od 35 posto od iznosa prosječne mjesečne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Kantonu.

Dok zaposlene porodilje primaju iznos koji se utvrđuje postotkom u kojem poslodavac redovno uplaćuje doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje porodilje, s tim da ne može biti naknada veća od 50 posto od iznosa ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja.

Nezaposlene porodilje u Posavskom kantonu imaju naknadu u iznosu od 150 KM u trajanju od šest mjeseci. Naknade zaposlenim porodiljama nisu propisane i ne isplaćuju se.

U Zeničko-dobojskom kantonu nezaposlenim porodiljama, ako je ispunjen prihodovni cenzus, isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 150 KM. Jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta iznosi 110 KM. U trajanju od šest mjeseci predviđena je naknada u iznosu od 76 KM.

Zaposlene porodilje dobijaju 80 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u šest mjeseci prije porođaja. Visina naknade može biti manja od 60 posto od prosječne plaće u Kantonu ostvarene u prethodnoj godini.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nezaposlene porodilje imaju pravo na novčanu naknadu samo pod uvjetom da ukupan prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 15 posto prosječne plaće. Visinu novčane podrške utvrđuje Vlada posebnom odlukom, a na prijedlog Ministarstva. Novčana podrška isplaćuje se u trajanju od šest mjeseci.

Zaposlene porodilje imaju pravo na naknadu, a osnovica za utvrđivanje visine naknade umjesto plaće je prosječna plaća žene-majke ostvarena u periodu od šest mjeseci prije početka korištenja porodiljskog odsustva.

Nezaposlene porodilje u Bosansko-podrinjskom kantonu dobijaju naknadu od 150 KM u trajanju od 12 mjeseci, a ako se zadovolji prihodovni cenzus, predviđena je naknada u iznosu od 120 KM u trajanju od šest mjeseci. Također, imaju pravo na mjesečnu naknadu za novorođeno treće i svako sljedeće dijete bez obzira na imovinski cenzus u iznosu od 40 posto od prosječne plaće u Kantonu.

Zaposlene porodilje primaju 80 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u prethodnih šest mjeseci. Ova naknada se isplaćuje 12 mjeseci.

U Livanjskom kantonu nezaposlene porodilje primaju 100 KM mjesečne naknade i pravo na jednokratnu naknadu u iznosu od 300 KM.

Zaposlene porodilje imaju pravo na naknadu u 100-postotnom iznosu od ostvarene plaće koju je korisnica prava ostvarila u mjesecu koji je prethodio odlasku na porodiljsko. Utvrđena naknada plaće ne može biti veća od prosječne plaće na području FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku FBiH u mjesecu koji prethodi korištenju porodiljskog dopusta, odnosno ne može biti manja od najniže zagarantovane neto plaće na području FBiH.

Nezaposlene porodilje u Zapadno-hercegovačkom kantonu imaju jednokratnu naknadu u iznosu od 500 KM, a u periodu od 6 mjeseci isplaćuje im se po 250 KM.

Zaposlene porodilje dobijaju 70 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u proteklih devet mjeseci. Minimalan iznos nije definisan, a maksimalan je prosječna plaća u FBiH u proteklom mjesecu. Naknada se isplaćuje tokom 12 mjeseci.

Nezaposlene porodilje u Kantonu Sarajevo imaju pravo na naknadu tokom 12 mjeseci isplaćuje u iznosu od 189 KM mjesečno. Dok svaka od općina na području Kantona majkama donosi odluke o dodjeli jednokratnih pomoći majkama porodiljama.

Zaposlenim porodiljama isplaćuje se 60 posto plaće u Kantonu Sarajevo. Posljednjih godina odlukama je definisana ista naknada za sve porodilje koja iznosi 360 KM, ova naknada se isplaćuje u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

U Republici Srpskoj pitanje majki porodilja regulisano je Zakonom o radu i Zakonom o dječijoj zaštiti, te posredstvom Javnog fonda za dječiju zaštitu u RS-u.

Za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, žena ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci. Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plaća u entitetu.

Pomoć za opremu novorođenčeta ostvaruje majka za svako novorođenče bez obzira na materijalni status, a iznosi 250 KM jednokratno.

Pravo na materinski dodatak ostvaruje nezaposlena majka u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako treće dijete 18 mjeseci i iznosi 405 KM.

Dodatak na djecu ostvaruje majka za drugo, treće i četvrto dijete u porodici, zavisno od materijalnog položaja porodice, odnosno ukoliko mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze iznos od 20 posto najniže plaće u RS-u u prethodnoj godini za drugo dijete, 21 posto za treće dijete i 23 posto za četvrto dijete.

U Brčkom se ovo pitanje uređuje Zakonom o radu i Zakonom o dječijoj zaštiti, prema kojem se naknada plaće za vrijeme porodiljskog odsustva od 12 mjeseci, za blizance 18 mjeseci, ostvaruje na teret budžeta Brčko distrikta, pod uvjetom da su uplaćivani doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Naknada iznosi 50 posto posljednje objavljene prosječne plaće u Distriktu.

Pravo na materinski dodatak ostvaruju nezaposlene majke. On iznosi 15 posto od prosječne plaće, te se ostvaruje u periodu od tri mjeseca.

Faktor

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top