Poljoprivredni savjeti: Jesenski radovi u malinjaku
U kontinentalnim predjelima Bosne i Hercegovine ovo je period nastupanja prvih mrazeva (slana).
Iz tog razloga potrebno je izvršiti adekvatnu berbu voća i povrća, te blagovremenog skladištenja istog i preradu za jelo i konzumiranje tokom naredne godine.
Jesen je godišnje doba u kojem, pored branja i prerade voća i povrća, vršimo određene zemljišne pripreme za aktivnosti u slijedećoj godini.
Ovom prilikom daćemo nekoliko kraćih savjeta i informacija vezanih za jesenje aktivnosti u sferi jagodičastog voća, tačnije maline.
Pripremu zemljišta (oranje) potrebno je izvršiti u augustu ili početkom septembra na dubinu od 25 do 30 cm, naravno, ako je prije toga izvršena analiza zemljišta koja bi pokazala da na istom malina može dobro uspijevati.
Nakon što zemljište odstoji neko vrijeme, u mjesecu novembru vrši se frezanje i đubrenje zemljišta, te nakon toga sama sadnja maline, koja se doduše može obaviti i u rano proljeće.
Za sadnju je najbitniji zdrav (certificirani) sadni materijal. Malini najviše odgovaraju zemljišta kisele ph reakcije 6. Ne podnosi glinovita zemljišta i ne treba je saditi na takvim područjima.
U mjestima do 800 m nadmorske visine, sa godišnjom sumom padavina oko 900 mm, za malinu najviše odgovaraju sjeverne i sjevero-zapadne ekspozicije, dok u mjestima iznad 800 m prednost treba dati južnim ekspozicijama.
Da bi se ostvario velik prinos maline neophodno je da imamo urađen i dobro podešen sistem za navodnjavanje. Za dobar prinos potrebne su nam također i redovne upute i savjeti stručnih lica u samom procesu sadnje i uzgoja maline.
U našoj regiji uglavnom su zastupljene tri sorte: vilamet (villamette), polka (polka) i miker (meeker). Od navedene tri sorte ekonomski najznačajnija se pokazala sorta vilameta.
Naučno i praktično je dokazano da prisustvo pčela u blizini malinjaka pojačava prinos u malinjaku za otprilike oko 20 % pa i više.
Ljekovitost maline
Malina jača imunitet, popravlja krvnu sliku, te se uz stručnu preporuku medicine preporučuje i pri liječenju leukemije i drugih bolesti. U 100 gr maline ima 40 kalorija. List maline se koristi i kao čaj koji ima značajna ljekovita svojstva.
Od ploda maline zdravo je praviti kompote, sokove, džemove i razne energetske napitke (koktele).
Bosna i Hercegovina se polahko, ali sigurno penje ka vrhu država poznatih po uzgoju i kvalitetu maline. Za sada su u samom vrhu Rusija, Poljska, Srbija i Čile.
Za Akos.ba pripremio: Alen Subašić
