Pravilno razumijevanje islamskih principa
Jedan od najvažnijih aspekata stjecanja znanja jeste da osoba poznaje nivo svog znanja, odnosno neznanja. Što je krug čovjekovog znanja veći, on je više svjestan svog neznanja. Ovo je važno jer onaj ko je toga svjestan neće pričati o onome što ne zna, izbjegavat će sumnjiva tumačenja, neće se upuštati u bespotrebne rasprave i poznavat će prioritete u koje treba da poziva ljude.
Ponekad osoba pročita ili čuje za nešto što joj se svidi, pa želi odmah da to prakticira, kao što je klanjanje nekih nafila-namaza. Srce koje nije spremno prihvatiti da klanja osam rekata nafile, iako ima velike ambicije, ubrzo će se zasititi. Stoga je na početku veoma važna postepenost: steći naviku klanjajući dva rekata, zatim četiri, pa dokle srce i tijelo budu mogli da u tom pravcu i nastavi. U slučaju da izostane postepenost, može se dogoditi da se, zbog toga što se dugo u noći klanjala nafila, prespava sabah, da se spava do podne ili zakasni na posao. Svaki čovjek treba dobro sagledati svoje stanje i u skladu s tim postupati.
Pored postepenosti, važna je i kontinuiranost i potpunost, odnosno potrebno je djela činiti kontinuirano i u potpunosti, onako kako je radio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Uz sve to, čovjek treba da se dobro organizira i napravi sebi odgovarajući raspored, što će mu olakšati i motivirati ga da čini dobra djela i stječe islamsko znanje. Ako se radi, naprimjer, o učenju Kur’ana napamet – hifzu, prema riječima mnogih hafiza, bilo im je mnogo lakše naučiti nove stranice napamet nego kontinuirano ponavljati naučeno. Dakle, i u učenju Kur’ana napamet može doći do brze zasićenosti ili umora ako izostanu postepenost i kontinuiranost. Jedan od najvažnijih aspekata stjecanja znanja jeste da osoba poznaje nivo svog znanja, odnosno neznanja.
Što je krug čovjekovog znanja veći, on je više svjestan svog neznanja. Ovo je važno jer onaj ko je toga svjestan neće pričati o onome što ne zna, izbjegavat će sumnjiva tumačenja, neće se upuštati u bespotrebne rasprave i poznavat će prioritete u koje treba da poziva ljude. Stvarno je zapanjujuća činjenica, ma koliko željeli “braniti sunnet”, da se dosta pažnje poklanja pojedinačnim problemima i raspravama, pitanjima koja se samo vrte ukrug, a i dalje je mnoštvo ljudi koji psuju i vrijeđaju Uzvišenog Allaha i ne obavljaju namaz.
Ne sporimo da prethodno navedene aktivnosti ne treba prakticirati s vremena na vrijeme, ali zapanjuje činjenica da osoba koja dođe do određenih saznanja (pa čak i velike količine znanja) upravo tako postupa. Ako želite da na ovakav način djelujete, zapamtite sljedeći ajet i hadis u tom kontekstu. Uzvišeni Allah kaže: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Zašto mu Kur’an nije odjednom cijeli objavljen? A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i Mi ga činimo razgovijetnim.’”
Muaz, radijallahu anhu, kazivao je da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada ga je poslao u Jemen, rekao: “Ti ideš narodu, sljedbenicima objavljene Knjige, pa kada im dođeš, pozovi ih da posvjedoče da nema boga osim Jednog Jedinog Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. Ako ti se u tome pokore, obavijesti ih da im je Allah naredio obavljanje pet namaza u toku svakog dana i noći. Ako ti se i u tome pokore, obavijesti ih da im je Allah odredio obavezno dijeljenje zekata, koji se uzima od njihovih bogataša i dijeli njihovim siromasima. Ako ti se i u tome pokore, ne uzimaj na ime zekata njihov najvredniji imetak i čuvaj se dove onoga kome je učinjena nepravda, jer između njega i Allaha nema nikakvog zastora.”
Iz knjige: Vodič za izučavanje islamskih nauka, autora mr. Vedada Mustedanagića
