Liderstvo i menadžment

Burnout sindrom: Kako izbjeći stres na poslu?

Autor: Maja Prović, mind & mindfulness trener.Izvor: ekreator.hr

Šta je to burnout sindrom?

Izraz “izgaranje” je relativno novi pojam, koji je prvi put 1974. godine predstavio Herbert Freudenberger u svojoj knjizi “Burnout:Visoka cijena uspjeha”.

On je izvorno definirao izgaranje kao “nestanak motivacije ili poticaja”.

Literatura definira pojam burn out-a, kao “sindrom zamišljen kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu, a kojim se nije uspješno upravljalo. Karakteriziraju ga tri dimenzije: osjećaj iscrpljenosti, povećana mentalna udaljenost od posla ili osjećaji negativizma ili cinizma povezani s poslom”.

Jednostavnije rečeno, ako se osjećate iscrpljeno, počnete mrziti svoj posao i počnete se osjećati manje sposobnim na poslu, pokazujete znakove “izgaranja”.

Kako izbjeći burnout sindrom i stres na poslu?

Čini mi se da je sindrom “burn out” postao sinonim modernog čovjeka, koji zbog prekomjerne količine posla, odgovornosti radnog mjesta, nedovoljno odmora i privatnog vremena, ne uspijeva odoljeti količini stresa koja mu uzima svakodnevicu.

Nedavno sam čula jednu medicinsku sestru koja govori da je ostavila profesiju i otišla raditi u ugostiteljstvo, jer nije mogla izdržati odgovornost i zahtjevnost posla koji je radila i nije željela dobiti “burn out”. 

Pitam se, ima li veze profesija s dijagnozom kako god da se ona zvala ili neke druge stvari iza kojih se sakrivamo? 

Posao pod visokim stresom ne vodi uvijek do sagorijevanja.

Ako se stres dobro upravlja, možda neće biti nikakvih štetnih učinaka a osoba će uspješno obavljati svoju profesiju uz minimalne gubitke u zdravlju i kvaliteti života.

Burout sindrom se može zaobići 

S obzirom na to da sam dugo godina radila managerski posao, a danas podučavam mind & Mindfulness, stala bih iza ključnih vještina koje je potrebno razviti, da bi nas “burn out” zaobišao, bez obzira na posao koji radimo, okruženje u kojem se nalazimo i zakonitosti sredine.

Jasno izraziti svoje mišljenje je ključ. 

“Gutanje i pasivno klimanje glavom” definitivno je put koji vodi do izgaranja.

Protok energije u vama se zaustavlja, nezadovoljstvo raste, frustracija izbija na drugom kraju i vraća se natrag vama i u konačnici, dolazi do izgaranja.

Jasno izrazite svoje mišljenje kada god imate potrebu za istim. Šutnja nije rješenje ako nije u miru sa sobom. 

Donesite odluku prije nego izgorite. 

U nekoj tački života, shvatimo da smo prerasli posao koji radimo i okruženje u kojem se nalazimo.

Imamo taj ego um, koji nas uvjerava da u dvadesetima i pedesetima možemo biti jednako brzi, efikasni i poletni.

Tijelo ima svoje zakonitosti također.

Suludo je očekivati da dajete jednako od sebe sada i prije 30 godina.

A to je ono što se od nas očekuje.

Pamte nas po tome kako smo vukli za njih pet, i zbog tog sjećanja, svako odbijanje da radite za petoricu umjesto za jednog, doživljava se kao da ste bolesni, nešto nije u redu i pada vam koncentracija i elan.

Ako ste nađete u takvoj sredini, donesite odluku.

Maknite se za svoje dobro ili postavite nova pravila.

Svoja.

Naučite mindfulness.

Ne sudjelujte u stresu.

Samo promatrajte situaciju i onda svjesno djelujte, ZA umjesto PROTIV sebe.

Sjetim se mog partnera koji bi mi kada bih se požalila na situaciju na poslu, preopterećenost i obim aktivnosti koje sam dorađivala, a za koje nisam bila dodatno plaćena niti nagrađena, uvijek odgovorio ” ne drži tuđeg majmuna na ramenu”.

Trebalo mi je vremena da razumijem, a kamoli prihvatim što je poruka ove rečenice.

Dakle, puno je situacija koje nisu vaše.

Puno je odgovornosti koja uopće nije vaša, a često niti samo vaša.

Promotrite situaciju i pokušajte sagledati, koji dio odgovornosti je na vama i koliko je to što se od vas traži, posao za dvije, tri ili pet osoba umjesto za jednu.

Pogledajte koliki je optimalni vremenski period da bi se zadatak odradio i nemojte glumiti super ženu koja je u može raditi noću i nedjeljom da bi isporučila nekakav izvještaj ili rezultat.

Vi ste super žena kada se brinete o svom mentalnom, emocionalnom i fizičkom zdravlju.

Ne kada idete protiv sebe.

To zapamtite. I ja sam.

Članovi uprave i pozicionirani manageri nekada zamišljaju da su kirurzi koji operiraju srce i da je svaka minuta kobna, čineći svom timu pritisak po cijenu njihova mentalnog zdravlja.

Ovo su klopke ega iza kojeg se krije strah i nesigurnost.

Naučite odmarati i prije službenog godišnjeg odmora

Ovo je jedna od poznatih zabluda. “Odmorit ću se na godišnjem”.

A do godišnjeg otprilike još par mjeseci rada.

Nizozemci su majstori u odmaranju.

Svaka 3 mjeseca, priušte si 7 dana godišnjeg odmora.

Naučite se odmarati svakodnevno.

Evo nekoliko važnih stavki, koje svaka zadovoljna osoba koja ne živi u stresu iako ima poslovnu i bilo koju drugu odgovornost visokog prioriteta, zna:  

Na vrijeme izlazite s posla 

Osigurajte kratku sportsku aktivnost ili boravak u prirodi svakodnevno

Prije  spavanja čitajte, meditirajte ili se relaksirajte. Ne tipkajte po mobitelu

Vikend je s razlogom dan odmora. “Samo ću kratko…“ je navika koju morate izbaciti

Ne preuzimajte “tuđeg majmuna na svoja ramena“. Prevedeno, procijenite svoju odgovornost u nekom procesu i dopustite ljudima da oni preuzmu svoju

Ne pokrivajte neprestano tuđe propuste. Svatko uči svoje lekcije.

Vrijeme s obitelji neka bude 100% u fokusu. Ne gledajte –email poštu dok šetate psa ili gledate klince na nogometnoj utakmici.

Ne zaboravite postavite granice

U redu je reći NE kad ne možete pomoći drugima. Nemojte misliti da je to sebično. Tako i drugima pomažete da i oni postave svoje. I to je potpuno u redu.

Ako ste stalno iscrpljeni i nezadovoljni, dajte si u zadatak da ćete odvojiti malo vremena da se ponovno povežete sa samim sobom. Istražite različite hobije i interese i pronađite onaj u kojem uživate. A onda mu se posvetite.

Ako je vaš posao jedini razlog koji vam izaziva stres, pokušajte preispitati svoj posao. Razgovarajte sa savjetnikom za karijeru i provjerite jeste li usklađeni sa svojim zahtjevima za posao ili vidite da vam je potrebna promjena.

Na kraju, ne ustručavajte se zatražiti pomoć! Dobijanje stručne pomoći u rješavanju vašeg sagorijevanja može vam pomoći ne samo vratiti mentalno zdravlje, već vam može pomoći i vratiti kvalitetu vlastitog života. 

Život je zamišljen da ga živite, ne da se kroz njega prošetate.

akos.ba

Povezani članci

Back to top button