Stanovništvo Bliskog istoka je po prirodi sumnjičavo prema zapadnoj intervenciji u regiji, uzimajući u obzir njene destruktivne posljedice.

Piše: Sharif Nashashibi

Širenje i barbarstvo grupe Islamska država ne ostavlja mjesta sumnji da ona mora biti zaustavljena bez odgađanja. Amnesty International je 12. augusta objavio saopćenje optužujući tu grupu za “etničko čišćenje” na sjeveru Iraka.

Sljedećeg dana UN je izjavio da se moraju “hitno poduzeti sve moguće mjere kako bi se izbjegli masovni zločini i potencijalni genocid”.

UN je u međuvremenu proglasio najviši nivo vanredne situacije u Iraku. Stoga bi bilo teško onima koji mogu intervenisati da to i ne učine.

Međutim, moraju se pobrinuti da ne učine više zla nego dobra – a to nije lagan podvig. Suprotstavljanje grupi Islamska država predstavlja veliki rizik, uprkos nužnosti da se to učini.

Mnogo toga zavisi od metoda intervencije, agende i ciljeva sudionika, kao i percepcija te reakcija na njih. U tom smislu, postoji vrlo malo usaglašenosti, pa čak i otvorenog neslaganja i kontradikcija. Situacija je vrlo komplikovana. Stanovništvo Bliskog istoka je po prirodi sumnjičavo prema intervenciji Zapada u regiji, uzimajući u obzir njene destruktivne posljedice. Mnogi se, također, protive rastućem utjecaju Irana, kao i teritorijalnoj ekspanziji iračkih Kurda i težnji za nezavisnost. To što su sve ove strane uključene može spontano uzrokovati da se drugi ujedine s grupom Islamska država, ali ne zato što dijele istu ideologiju.

Francuska i Velika Britanija su spremne opskrbiti Kurde oružjem u borbi protiv grupe Islamska država, a zvanični London kaže da šalje helikoptere i borbene avione da pomognu u humanitarnoj akciji na sjeveru Iraka.

Uostalom, njena ubrzana ekspanzija u Iraku od juna je potpomognuta time što je dio koalicije sunitskih snaga koja ne dijeli njene džihadističke poglede. Borili su se zajedno s grupom zbog žestoke opozicije Nouriju al-Malikiju – koji je odstupio sa pozicije premijera – i općenito zbog oduzimanja prava glasa sunitima od svrgavanja Saddama Husseina. Francuska i Velika Britanija su spremne opskrbiti Kurde oružjem u borbi protiv grupe Islamska država, a zvanični London kaže da šalje helikoptere i borbene avione da pomognu u humanitarnoj akciji na sjeveru Iraka. Međutim, sudjelovanje jedne od ovih zemalja može vratiti gorke uspomene na dane kolonijalne vladavine nad arapskim svijetom – a u slučaju Velike Britanije vladavine nad Irakom – u vrijeme kada se neke kolonijalne granice ponovno iscrtavaju.

Opravdanja iz SAD-a

U slučaju Velike Britanije, a posebno Amerike, katastrofalne posljedice njihove invazije i okupacije u Iraku još traju. Čini se da predsjednik Barack Obama usvaja poznatu vanjsku politiku neodlučnosti, kontradikcija i izmišljanja stvari usput – a nijedna od ovih stvari ne koristi Iraku. “Ne želim služiti kao iračke zračne snage”, rekao je dok je vršio zračne napade. Insistira da neće angažovati kopnene snage, ali već ih sada ima nekoliko stotina u Iraku i američki zvaničnici kažu da bi ih moglo biti više. Kažu da ne postoji plan za “trajniju kampanju”, ali je Obama rekao: “Mislim da nećemo riješiti ovaj problem za nekoliko sedmica. Ovo će potrajati neko vrijeme.”

Opširnije na portalu Al Jazeera:

Veliki rizik okršaja s Islamskom državom

Biografija autora

Sharif Nashashibi

Sharif Nashashibi je nagrađivani novinar i analitičar za arapska pitanja. Redovni je dopisnik Al Jazeere English, Al Arabiya Newsa, The Nationala, magazina The Middle East i web portala Middle East Eye.