Emocionalna inteligencija i islam – osnovni pojmovi

  Svi ljudi žele da otvore vrata uspjeha.

Da krenu putevima odabranih i naprednih; da smjelo brode kroz dunjalučka mora; da sretno provedu kratkotrajno putovanje koje zovemo ovosvjetski život. Svjedoci smo negativnog trenda da puno ljudi grca u raznim vrstama briga; očaj i pesimizam su zastupljeni često u govoru i misli; crn pogled na život kao da je postao zarazan. Učeći o emocionalnoj inteligenciji i kako je razviti putem primjene islamskih načela, bit ćemo svjedoci brige našeg Tvorca za nas; uvjerit ćemo se da je islam tu, isključivo radi dobrobiti čovječanstva; da je islam ŽIVA vjera; vjera optimizma; vjera sreće.

Šta su emocije?

Ljudi nisu isključivo racionalna bića koja svoje postupke preduzimaju samo na osnovu umnog rada i zaključivanja. Mnogi naši postupci bivaju izazvani i drugim faktorima, od kojih se po važnosti ističu emocije. Na ono što nam se dešava u životu, mi reagujemo emocijama, od emocija nastaju misli, od misli djela, od djela navike.

Shodno tome, vođenjem brige i kontrolom emocija možemo dovesti u red i ostale aspekte svog života: „Čovjeku je najpreče popraviti svoje misli i razmišljanje, svoju volju i brigu, jer ovo su tvoje lične stvari; tvoja stvarnost kojom se približavaš ili udaljavaš od svoga Gospodara, a tvoja sreća je SAMO u Njegovom zadovoljstvu i tvojoj blizini do Njega.“ (Ibn Kajjim, Riznica znanja, Bookline, Sarajevo, 2006., str. 241.) U suprotnom, nevođenjem računa o emocijama i mislima, dovodimo u opasnost i naša ostala djela: „Ko u svojim mislima i razmišljanjima bude nizak, bezvrijedan i prezren, pa i u svim drugim djelima i postupcima nije nimalo drukčiji.“ (Ibn Kajjim, Riznica znanja, str. 241.)

Riječ emocija vodi porijeklo od latinske riječi „movere“, koja znači kretanje, pokret. Iz istog korijena je izvedena riječ „motivacija“. Zašto nam je ovo bitno? Radi spoznaje da su emocije SRŽ našeg djelovanja, naših djela, naših motiva da nešto uradimo ili zanemarimo; kao i spoznaje da se emocije mogu kontrolisati kretanjem i promjenom.

U svojoj knjizi Molekule emocije, neurolog Candace Pert je proučavajući komunikaciju između uma i tijela, ustanovila da emocije ne nastaju samo u mozgu, kako se sve do nedavno vjerovalo, već kao posljedica biohemijskih reakcija koje se javljaju diljem tijela; naučnici su ih otkrili u SRCU i imunom sistemu, kao i širom centralnog nervnog sistema. (Sparrow&Knight, Applied EI, Jossey-Bass, San Francisco, 2006.,  str. 25.)

 Emocije u okviru islamskog učenja se smatraju sastavnim elementima ljudske duše. Islam podučava umjerenosti u svim sferama života, nastojeći da kreira harmoniju, tako da pojedinac bude u konstantnom miru sa samim sobom, drugim stvorenjima i Stvoriteljem. Islam preporučuje da se izbjegavaju ekstremi u pozitivnim i negativnim emocijama, budući da je svako pretjerivanje pogubno ukoliko izađe van okvira kontrole.

Šta je emocionalna inteligencija (EI)?

Emocionalna inteligencija je sposobnost da naše emocije koristimo na pozitivne i konstruktivne načine u odnosu prema drugima, kao i samom sebi; EI je sposobnost dobrog upravljanja teškim raspoloženjima i sposobnost kontrole nagona. EI je i empatija, kao i socijalne vještine – dobro slaganje s drugima, upravljanje emocijama u odnosima, sposobnost uvjeravanja i vođenja drugih.

Razina naše emocionalne inteligencije nije određena genetski već se vještine emocionalne inteligencije uče i nastavljaju razvijati tokom čovjekovog života.  Zar ne primjećujemo sličnost s našim dinom u čijoj je osnovi obnova, kao što kaže Muhammed, a.s.,: „Obnovite svoj iman“ – a to je stalna težnja za boljim i ljepšim. Zar ne kaže Uzvišeni: „Allah neće izmjeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne izmijeni.“ (Kur’an, Er-Ra’d, 11.) Zar nas ovaj časni ajet ne upućuje upravo na stalni rad na promjeni sebe i nas sviju ka boljem; pa hoćemo li načiniti prvi korak na tom putu?

Praktični savjet – Ljudi najviše strahuju od negativnih emocija. Na razne načine pokušavaju da ih potisnu i izbrišu. Ono čemu nas islam uči jeste da svaka emocija sadrži neku poruku, pa tako i ona negativna. Svrha negativnih emocija jeste da nam ukažu na neke probleme koje imamo; one su u stvari poziv da budemo bolji.

Stoga, ako želimo da izađemo na kraj s negativnim emocijama, prvo moramo prestati da ih doživljavamo kao naše neprijatelje. Potom saslušajmo šta nam žele reći; iskoristimo ih u naše svrhe. Recimo, ukoliko osjetimo strah od nečega, umjesto potiskivanja, suočimo se s njim. Svrha emocije straha je da nas pripremi pred neki događaj. Razmislimo šta je strah prouzrokovalo; da li taj strah ima stvarnu osnovu ili ne. Ukoliko nema osnovu, prestanite da sami sebe plašite i odbacite ga. Ukoliko ima osnovu, učinite makar jedan korak ka promjeni stanja, i strah će nestati. I upamtimo, većina stvari od kojih strahujete neće se nikada desiti.        

     Autor: Nedim Botić

Akos.ba