Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Upoznajte se sa duhovnim i fizičkim koristima posta u ramazanu

Upoznajte se sa duhovnim i fizičkim koristima posta u ramazanu

Piše: Amira Ayad

 Post

Post je drevna praksa za koju se zna da je zdrava i za tijelo i za dušu. To je ustaljeni obred u brojnim kulturama i različitim reli­gijama poznat još od prvih vremena koje je historija zabilježila. U islamu post jezički znači dobrovoljno suzdržavanje od jela, pića i seksualnih odnosa u periodu od pojave zore, pa do zala­ska sunca, tokom cijelog mjeseca ramazana. Ipak, stvarni cilj posta daleko je iznad toga. Pored ovih fizičkih zahtjeva, učenja Kur’ana i sunneta o ramazanskom postu u sebi nose vrijedne duhovne lekcije, intelektualne spoznaje, socijalne i humanitar­ne ciljeve, kao i edukativne i moralne vrijednosti.

Ramazanski post predstavlja jedan od pet stubova islama. Naređen je druge godine po Hidžri, što znači dvije godine na­kon što se Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, preselio iz Meke u Medinu. Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:

“O vjernici! Propisuje vam se post kao što je propisan i onima prije vas, da biste bogobojazni bili.” (El-Bekare, 183.)

U ovom ajetu možemo jasno vidjeti glavni cilj posta,.a to je bogobojaznost. Post je, dakle, lijek za patnje duše. Vrijeme po­sta je vrijeme približavanja Uzvišenom Allahu, čišćenja duše od grijeha, a organizma od toksičnih tvari, te pronalazak puta povratka ka svome Stvoritelju – Svemogućem Allahu.

Post i duhovne koristi

Duhovne lekcije, koje se tokom posta mogu naučiti, neizbrojive su. Ramazan nas uči iskrenoj, pravoj ljubavi prema Uzvišenom Allahu, jermi sve radimo samo u Njegovo ime. Uzvišeni Allah u hadisi-kudsiju kaže: “Sva djela pripadaju čovjeku, izuzev posta. Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.’’

Post je lekcija strpljivosti i samokontrole. On disciplinira ti­jelo dajući razumu kontrolu nad fizičkim željama i strastima, gradeći snažnu volju i posvećenost. Post oslobađa dušu od ro­bovanja ovozemaljskim stvarima, što je u životu od vitalne važnosti kako bi ponovo uspostavio kontrolu nad tijelom, zado­bio dignitet, slobodu i potpuni mir sa Stvoriteljem, samim so­bom i cijelim univerzumom.

U knjizi ‘Islam in focus’ naglašene su još neke duhovne oso­bine posta kojeg praktikuju muslimani.[1] Tokom ramazanskih dana, niko osim Uzvišenog Allaha ne može vidjeti hoćemo li krišom otići u kuhinju i pojesti zalogaj ili dva najdražeg nam kolača; međutim, mi to ipak ne činimo. Čak ni mala djeca, koja tek počinju postiti, nikada to ne čine. Ovo je test i trening naše svijesti i volje, našeg samopoštovanja i moralnog digniteta. Ramazanski post poboljšava naše ekonomske sposobnosti, uči nas prilagodljivosti, strpljivosti i suzdržanosti. Tokom ramaza­na učimo se da odgodimo svoje obroke i svedemo ih na svega dva obroka na dan, prilikom kojih konzumiramo manje količi­ne hrane i, u konačnici, trošimo manje vremena, truda i novca na namirnice i pripremanje hrane. Makar bismo tako trebali raditi!

Post je, također, lekcija samoodricanja, koja u nama pobu­đuje osjećaj saosjećanja spram siromašnih i onih manje sret­nih od nas. On jača porodične veze i budi osjećaj društvene pripadnosti. Tokom ramazana, od vjernika se traži da čuvaju rodbinske veze tako što će okupiti članove porodice na iftaru. To se proširuje i na dalje članove porodice, prijatelje i komšije, a, ako to je moguće, može se poslati iftar i daljim komšijama i siromašnim. Na ovaj način post nas podsjeća na Allahove bezbrojne blagodati, podstičući nas da budemo skromni, zahvalni i zadovoljni. Zejd ibn Halid el-Džuheni prenosi da je Muham­med, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Ko pripremi iftar postaču, ima istu nagradu kao i on, s tim što to nimalo ne umanju­je nagradu postača.”

Post u islamu ne podrazumijeva izolovanje od društva i dru­štvenog života. Naprotiv, muslimani trebaju održavati svoju normalnu dnevnu rutinu, uključujući posao, vježbanje, ispite i sastanke. Međutim, treba se izdvojiti dodatno vrijeme za proči­šćavanje duše putem učenja Kur’ana i spominjanja Uzvišenog Allaha (zikr). Također, treba uložiti dodatni napor da se ojačaju društvene veze i razvije pravi duh zajedništva i bratstva. Tokom ramazana trebamo tražiti one koji su u nekoj potrebi i udjeljiva­ti im milostinju. Ibn Abbas, r. a., prenosi da je ”Poslanik, sallal­lahu ‘alejhi ve sellem, bio najdarežljiviji od svih ljudi,  a bio je još darežljiviji tokom ramazana, kada ga je posjećivao Džibril, a. s., svake noći i kada je učio Kur’an s njim. Tokom ovog peri­oda, Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi kišu.”[2]

Islamski način posta prava je lekcija za moralnost i etiku; on širi duh opraštanja. Mir, kojeg postač postiže sa svojim Stvori­teljem i svojom dušom, proteže se na sve oko njega, povećava osjećaj tolerancije prema drugima i donosi osjećaj harmonije i mirnog suživota. Etička učenja Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u pogledu ramazanskog posta također naglašavaju važnost čuvanja naših osjetila: čuvanje očiju (pogleda) od gleda­nja u bilo kakav grješni čin ili događaj, ušiju od slušanja i jezik od izgovaranja bilo kakvih ružnih riječi ili ogovaranja. U isto vrijeme moramo čuvati i druge dijelove tijela: čuvati ruke od činjenja loših djela, noge od odlaženja na mjesta gdje se čine grijesi i, povrh svega, on nas je učio da kontrolišemo svoj tem­perament. Ehu Hurejre, r. a., prenosi da je Muhammed, sallal­lahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Ako se osoba ne odrekne loših djela i ružnih postupaka, pa, zaista, Allahu ne treba njeno odri­canje hrane i pića.”[3] On, sallallahu ‘alejhi ve sellem, također je rekao i sljedeće: ”Neki postači od svoga posta nemaju ništa osim gladi i žeđi.”

Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, također nas je. po­učio: ”Šejtan kola ljudskim tijelom poput krvi, pa stijesnite mu puteve postom.”[4]

 Držanjem stomaka praznim mi odmaramo cijeli organizam, što nam, naravno, pomaže da razbistrimo mi­sli i okrijepimo dušu. Suzdržavanje od jela nije lahko, ali će to, ako se prakticira, osloboditi um i pomoći u razvijanju koncentracije i mudrosti tako što ćemo imati vremena da se koncentrišemo na duhovnu dimenziju, na hranu za dušu: namaze, dove, spominjanje Uzvišenog Allaha i učenje Kur'ana.

Post i fizičke koristi

Pored različitih duhovnih koristi posta, novija istraživanja po­kazuju i njegove pozitivne učinke na fizičko zdravlje. U djelu Poslanikova medicina,Zehebi navodi da je stomak ”leglo bole­sti”. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, svojim je sljedbenici­ma poručio: ”Post je Džennet.” Ovo se može protumačiti kao pokazatelj da suzdržavanje od jela, pića i seksualnih aktivnosti ima, kako trenutačne, tako i dugoročne koristi. Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:

” … A znajte, bolje vam je da postite!” (El-Bekare, 184.)

Post omogućava probavnom sistemu da se odmori i čini da se tijelo osjeća lakšim. Energija, koja se inače potroši na proba­vu i apsorpciju hrane, bit će preusmjerena na odstranjivanje toksičnih (otrovnih) tvari iz tijela, na obnavljanje tkiva i liječe­nje organizma.

U knjizi ‘Natural Alternatives to Antibiotics’ Leon Chaitow pre­poručuje post, koji je učinkovit način da se imunološki sistem osvježi i potpuno obnovi. On tvrdi da post poboljšava aktiv­nost vitalnih dijelova tjelesnog odbrambenog mehanizma. To­kom posta znatno se pojačava sposobnost limfocita i drugih krvnih ćelija da se suprotstave svakom napadu bakterija, a po­što je nivo slobodnih radikala u tijelu znatno smanjen zbog umanjenog uzimanja hrane, aktivnost antioksidanta usmjera­va se na bolju zaštitu ćelija. Iz svega ovoga vidimo mudrost Poslanikovog, sallallahu ‘alejhi ve sellem, savjeta: ”Nemojte prisi­ljavati bolesnike da jedu i piju, Allah njih hrani i daje im po­trebnu vodu.”

Pored ovoga, post daje priliku stomaku i crijevima da obno­ve unutrašnje ćelije sluznice, jer se probavljujuće tvari veoma malo luče tokom dana. Post također pojačava sposobnost detoksifikacije ćelija jetre, a pročišćava i bubrege, debelo crijevo i krv. On dalje pomaže protiv gojaznosti i u otklanjanju viška vo­de iz organizma, a otklanja i višak masnoće iz krvi, na taj način odstranjujući toksine topive u mastima kao što su pesticidi ili metaboliti lijekova.

Allah, Uzvišeni i Milostivi, prilagodio je ljudsko tijelo da se nosi sa teškim, ali korisnim procesom posta. U knjizi ‘Journey of Faith through the Human Body’, dr. Hamid Muhammed obja­šnjava prirodne promjene koje se dešavaju u tijelu tokom prilagođavanja ramazanskom postu. Ove promjene uključuju i sma­njenu aktivnost hormona thyroxina, pa se smanjuje i količina energije potrebne postaču da obavi dnevne funkcije, što ga či­ni manje sklonim umoru. Pored ovoga, otkriveno je da je nivo šećera u krvi konstantan tokom posta i da je lučenje inzulina kontrolirano, što je od suštinske važnosti za opskrbu mozga glu­kozom, neophodnom za mentalnu koncentraciju i optimalno funkcionisanje mozga.

U knjizi ‘Islam, the Physician of Modern Diseases, Sami Mosuli’ ukazuje na utjecaj autosugestije i inspiracije, koje se postižu kroz vjeru, predanost i ljubav prema Bogu, na fiziološke pro­mjene u organizmu, što rezultira smanjenim osjećajem gladi i žeđi tokom posta. Ova autosugestija može biti snažnija od poru­ka neurotransmitera koje stomaku šalje hipotalamus u mozgu kako bi se pojavio osjećaj gladi i kako bi on tražio hranu. Umje­sto toga, organizam se okreće ka pohranjenim količinama glikogena i depoima masti, uzimajući energiju iz njih.

[5]


[1]    Abd al-Ati, 2003

[2]    Bilježi Buhari

[3]    Bilježi Buhari

[4]    Bilježi Buhari

[5]   Mosuli, S., 2004

Odlomak iz knjige: “Zdravlje tijela i duše”

Sa engleskog preveli Derviš Taći i Amir Mehić

Izdavač: Ilum, Bužim, 2012.

Akos.bA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top