U Bosni i Hercegovini arapski jezik ima posebno mjesto

Arapski jezik je četvrti u svijetu, odmah poslije engleskog, mandarinskog i španjolskog, po broju govornika, a jedan je od šest službenih jezika Ujedinjenih nacija.

Međunarodni dan arapskog jezika obilježava se 18. decembra zbog značaja i doprinosa ovog jezika svjetskoj civilizaciji. Pored toga što je jedan od najrasprostranjenijih jezika u svijetu, on je najrasprostranjeniji jezik iz porodice semitskih jezika, budući da njime, prema nekim podacima i izvorima, govori 467 miliona ljudi. Njime govore stanovnici arapskih zemalja, ali je prisutan i u nekim susjednim područjima kao što su regija Ahvaz u Iranu, u Turskoj, Čadu, Maliju, Senegalu, Eritreji, Etiopiji i Južnom Sudanu.

– Može se reći da zauzima četvrto mjesto po rasprostranjenosti u svijetu, a zauzima treće mjesto s obzirom na broj država koje ga priznaju kao službeni jezik, budući da je priznat u 27 država kao službeni jezik. Zauzima četvrto mjesto u svijetu s obzirom na broj korisnika na internetu. Možda je kod nas manje poznato da je arapski jezik sakralni jezik kod kršćana koji u značajnom broju žive u arapskom svijetu, kao što su njime pisana brojna važna djela u srednjem vijeku i imao je i ima veliki utjecaj na mnoge svjetske jezike na direktan ili indirektan način – kaže za Preporod.info Halil Mehanović, profesor Arapskog jezika u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Poseban značaj i mjesto, ističe profesor Mehanović, arapski jezik je dobio sa objavom Kur’ana, jer je nakon širenja islama dugi niz stoljeća bio jezik politike, nauke, kulture i  književnosti. Kod muslimana ima posebno mjesto kao jezik Kur’ana, posljednje Allahove, dž.š., objavljene knjige i naše vjere.

– Najveća odlika i značaj arapskog jezika jeste da je to jezik Kur’ana. Kao što je Kur’an, a.š., mu’džiza, tj. nadnaravna stvar, svako onaj ko dobro poznaje arapski jezik potvrdit će da je i arapski jezik nadnaravan, tj. i sam je mudžiza, budući da je jezik Kur’ana, pa je ta tvrdnja logični slijed stvari. O ovome bi se moglo puno govoriti, ali želim istaći samo jednu činjenicu, a to je da jezik Kur’ana ostavlja trag na njegove slušaoce bez obzira da li su muslimani ili nemuslimani, bez obzira da li razumjeli njegovo značenje ili ne. Poznato je da su mušrici izbjegavali slušanje Kur’ana, jer su se bojali njegovog utjecaja na njihove duše, a oni koji bi ga slušali ostajali su oduševljeni njegovim izrazom, a o čemu govori i Kur’an, a.š. Omer, r.a., je, kao zakleti neprijatelj islama, nakon što je čuo učenje – recitovanje Kur’ana, prihvatio islam – govori Mehanović.

Naučiti arapsko pismo

Profesor Mehanović smatra da muslimani u cjelini ne posvećuju dovoljno pažnje arapskom jeziku s obzirom da je to jezik Kur’ana.

– Nažalost, prisutan je značajan broj vjernika koji ne znaju čitati (učiti) originalni, arapski tekst Kur’ana. Neosnovano se neki ljudi pribojavaju da pristupe učenju arapskog pisma kako bi mogli učiti Kur’an. Mnogi pribjegavaju upotrebi transkripcije kako bi naučili i učili određene ajete i dove na arapskom jeziku, što je veoma velika greška. S jednim iskrenim i pravilnim pristupom može se bez velikih teškoća naučiti arapsko pismo i savladati makar vještina čitanja, u ovom slučaju, kako mi kažemo, učenja Kur’ana, a.š., i hadiskih tekstova – kaže Mehanović.

Poznati su mi slučajevi, naglašava Mehanović, gdje su osobe u poznim godinama, sa 60 ili čak 70 godina života, uspijevale naučiti arapsko pismo i čitati Allahovu knjigu.

– Mislim da mi koji smo svjesni ove činjenice, trebamo sebi postaviti za cilj da svaki vjernik treba naučiti makar arapsko pismo i biti u stanju učiti Allahovu, dž.š., knjigu, Kur’an – stava je Mehanović.

U Bosni i Hercegovini arapski jezik ima svoje posebno mjesto i on je neodvojivi dio naše svakodnevice. Mehanović kaže da, ako uzmemo činjenicu da je to jezik vjere, ezan slušamo sa munara koji ne može biti na drugom jeziku. pet puta dnevno klanjamo namaz koji ne mogu biti na nekom drugom jeziku osim na arapskom, to znači da musliman mora naučiti arapski jezik na onom stupnju koji mu omogućava da izvršava islamske dužnosti i da napaja svoju dušu zikrom i učenjem Kur’ana.

– Poznato je da se arapsko pismo, arebica koristilo u Bosni kao zvanično pismo sve do ukidanja nakon Austro-Ugarske okupacije. Kao djeca slušali smo učenje mevluda pisanih arebicom i vjerovatno ima još poneka živa osoba koja je učila arebicu i koja se služila ovim našim pismom na kojem je nastala posebna vrsta naše književnosti poznata kao alhamijado književnost – govori Mehanović.

Prisutan i u Bosni i Hercegovini

Algebra, ček, benzin, divan, tajfun, gitara i stotine drugih riječi koje svakodnevno koristimo vode porijeklo upravo iz arapskog jezika. I profesor Mehanović ističe da u našem jeziku kao i u jezicima naših susjeda postoji veliki broj arabizama koji se svakodnevno koriste u jeziku.

– Istina, mnoge riječi koje smo slušali u govoru starijih generacija polahko iščezavaju iz svakodnevne upotrebe, ali zato ima riječi koje su gotovo nezamjenljive, a arapskog su porijekla. Imamo arabizme koji su se utopili u bosanskom jeziku da samo oni koji dobro znaju arapski jezik prepoznaju njihovu osnovu. I u mnogim evropskim jezicima postoji veliki broj riječi koje su u svakodnevnoj upotrebi, a koje vode porijeklo iz arapskog jezika. Mnogi bi se iznenadili tom činjenicom – napominje Mehanović.

Arapski jezik, govori profesor Mehanović, prisutan je u značajnoj mjeri u Bosni i Hercegovini. U medresama, islamskim fakultetima, Filozofskom fakultetu kao i nekim drugim obrazovnim ustanovama, izučava se arapski jezik, a značajan je broj naših studenata koji izučavaju arapski jezik na univerzitetima u nekoj od arapskih zemalja. Nadati se da će arapski jezik i njegovo izučavanje u Bosni i Hercegovini biti prisutno u još većem intenzitetu u narednom  periodu.

U arapskom svijetu postoji veliki broj dijalekata od kojih su neki bliži arapskom književnom jeziku, a neki dalji. Nearap koji je studirao književni jezik teško može razumjeti određeni lokalni dijalekt ako nije živio u toj sredini, ali svaki prosječno obrazovan Arap nema problema da se koristi književnim arapskim jezikom koji je isti i na arapskom istoku i zapadu.

– Činjenica je da jezici doživljavaju promjenu, da u njih dolaze nove riječi i izrazi, ali kada je riječ o arapskom jeziku kao jeziku Kur’ana i hadisa Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., i jeziku na kojem su nastala velika djela u arapskoj književnosti, nema sumnje da će kao takav opstati i trajati i da nikada neće zastarjeti ili iščeznuti kao što je to slučaj sa nekim jezicima, posebno kad je riječ o latinskom jeziku koji je ostao samo jezik nauke i kojim niko ne komunicira. Arapski jezik je živ jezik, a njegovo trajanje je zagarantovao Allah, dž.š., jer je zagarantovao čuvanje Svoje Knjige, kada kaže: „Zaista smo Mi objavili Kur’an i Mi ćemo ga sigurno i sačuvati“ – kaže na kraju za Preporod.info profesor Mehanović.

(Alem Dedić/Preporod.info)