Svjetski dan bubrega: U BiH tek 20 transplantacija godišnje, hiljade pacijenata čeka organ VIDEO

Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o životno važnoj ulozi bubrega u očuvanju zdravlja te umanjenje učestalosti bubrežne bolesti i njen štetan utjecaj na cijeli organizam.

Hronična bubrežna bolest je svjetski javni zdravstveni problem sa+ neželjenim ishodom bubrežne insuficijencije i preuranjene smrti koja danas pogađa svaku desetu osobu u svijetu. Ova bolest utječe na oko 195 miliona žena širom svijeta i trenutno je osmi vodeći uzrok smrti kod žena, sa skoro 600.000 umrlih svake godine.

– U BiH 20 transplantacija godišnje – 

Bosna i Hercegovina i ove godine Svjetski dan bubrega dočekuje bez registra hroničnih bubrežnih bolesnika, a zabrinjava podatak da je broj dijaliznih pacijenata u enormnom porastu. Nedovoljan je i broj donora, što je posljedica malog broja transplantacija na koju godinama čeka hiljade pacijenata.

Predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH i potpredsjednica Donorske mreže BiH prof.dr. Halima Resić navodi podatak da se od 2006. godine broj pacijenata na hemodijalizi u BiH gotovo udvostručio, a godišnje se obavi prosječno 20 transplantacija, od čega 15 rodbinskih, što je znatno manje u odnosu na susjedne zemlje.

Hemodijaliza je najzastupljeniji modalitet liječenja u BiH i jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega. Druge dvije su transplantacija bubrega i peritonejska dijaliza, koja je u opadanju.

“Sada imamo oko 3.000 pacijenata na dijalizi i negdje oko 260 pacijenata s transplantiranim bubregom. Nemamo apsolutno zadovoljavajući broj transplantiranih pacijenata, niti se još uvijek, nažalost, u BiH nije razvila kadaverična transplantacija bubrega (presađivanje organa sa preminule osobe na živu op.a.)”, kazala je Resić u razgovoru za AA.

Istakla je da BiH ima dobre stručnjake, nefrologe, urologe i anesteziologe za obavljanje transplantacije te da nefrolozi kroz brojne aktivnosti, edukcijom, promocijom, dovođenjem najeminentnijih stručnjaka i profesora pokušavaju ukazati na važnost kadaverične transplantacije bubrega, ali tvrdi da ih u tim aktivnostima treba podržati sistem, odnosno država.

“Mi nefrolozi smo najviše bili aktivni da zaživi program kadaverične transplantacije, zato što su dijalizni pacijenti najzahtjevniji za transplantaciju. Oko 80 posto dijaliznih pacijenata treba transplantaciju bubrega. Međutim, suštinsko je to što nemamo krovnu instituciju na nivou države, nemamo sistem koji bi nas podržao”, kazala je Resić.

Istakla je da se demografska struktura pacijenata posljednjih godina promijenila i da je sada oko 40 posto dijalizne populacije starije od 65 godina starosti, dok ohrabruje mali broj djece na hemodijalizi.

Dijalizirani i tranplantirani bolesnici u FBiH su u oktobru prošle godine protestovali kako bi skrenuli pažnju na težak položaj populacije. Zbog odugovlačenja sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u FBiH 26. oktobra su se isključili sa dijalize.

Nakon višegodišnje borbe dijaliznih bolesnika, u novembru je Predstavnički dom Parlamenta FBiH jednoglasno usvojio prijedlog Zakona u svrhu liječenja. Zakon predviđa da su svi građani potencijalni donori izuzev ako se za života pismeno nisu drugačije izjasnili i registrovali. U svakom slučaju, prilikom eventualnog izuzimanja organa, konsultovaće se porodica potencijalnog donora.

Uz zakon o transplantaciji usvojeno je i da se uputi inicijativa ka Ministarstvu civilnih poslova BiH da se BiH priključi Eurotransplantu, evropskoj donorskoj mreži.

– BiH daleko od pristupa Eurotransplant mreži – 

Mjesec dana kasnije, ministri zdravstva Hrvatske i Federacije BiH potpisali su sporazum o reciprocitetnoj razmjeni organa za transplantaciju, čime je građanima Federacije BiH omogućeno da posredno uđu u Eurotransplant, odnosno da imaju pravo na transplantaciju organa unutar ovog velikog evropskog sistema.

Sporazum je potpisan na bazi reciprociteta, jer će FBiH dobiveni broj organa s vremenom vratiti u Eurotransplant.

Ipak, prije nego što i sama postane članicom Eurotransplant mreže, BiH mora ispuniti čitav niz striktno definisanih preduslova u području doniranja organa i transplantacije. Stopa doniranja organa u trenutku punopravnog članstva mora biti iznad deset na milion stanovnika, a BiH je trenutno ispod tog nivoa.

“U situaciji kada imamo ovako mali broj kadaveričnih transplantacija pristup je veoma težak. Drugo, morate biti izuzetno dobro organizovani. Moramo uraditi odgovarajući broj transplantacija. Mislim da će trebati vremena da pristupimo Eurotransplantu ako nastavimo ovakvim tempom što se tiče kadaverične transplantacije”, objasnila je Resić.

Kako je kazala, Donorska mreža BiH će uložiti velike napore u osvješćivanju građana u promociji darivanja organa nakon moždane smrti. Kako bi uspjeli u tome i češće organizovali akcije, neophodna im je podrška svih relevantnih institucija.

– Predrasude prema doniranju organa – 

Prema podacima kojima raspolaže potpredsjednica Donorske mreže BiH, u posljednjih desetak godina na području Kantona Sarajevo potpisano je oko 11.000 donorskih kartica, dok u utvrđivanju donora trenutno prednjači Zenica. Problem manjka donora, kako je kazala, leži u skepticizmu, strahu i predrasudama.

“Kada je prije desetak godina krenulo promovisanje donorske mreže i doniranja organa, počeli smo razgovore s vjerskim poglavarima. Nijedna religija se ne protivi doniranju organa, ali još uvijek postoje predrasude među nama svima”, kazala je Resić.

Hronična bubrežna insuficijencija ili bubrežno zatajenje je teška bolest koja može imati opasne posljedice po život. Vrlo često bude nepoznatog uzroka ili nasljedna. Spriječiti razvoj bolesti prije nego uzrokuje ozbiljna oštećenja bubrega zahtijeva poznavanje faktora rizika.

“Problem je, a i sreća što imamo dva bubrega. Uvijek kada jedan počne propadati, drugi preuzima funkciju tog bubrega. Vrlo često nema nikakve simptomatologije, osim kod pacijenata koji se liječe od šećerne bolesti i povišenog pritiska koji su najčešći uzroci hronične bubrežne bolesti koji dovode pacijenta do dijalize”, objasnila je Resić.

Napomenula je da bi prevencija trebala krenuti od primarne zdravstvene zaštite, procjenom bubrežne funkcije. Kada se procijeni bubrežna funkcija, tada se pacijenti savjetuju da ne uzimaju nefrotoksične lijekove, analgetike koji oštećuju bubrežnu funkciju. Navodi da je edukacija jedan od najboljih vidova sprječavanja razvoja bolesti, jer se pacijenti najčešće javljaju kasno kada je već potrebna dijaliza.

Svjetski dan bubrega obilježava se svake godine drugog četvrtka u martu i obilježavanje ovog datuma predstavlja globalnu kampanju sa ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja bubrega, njihovom utjecaju na zdravlje pojedinca uopšte, kao i smanjenja učestalosti bolesti bubrega.

Akos.ba