Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Sve (ne)istine o sladoledu!

Sve (ne)istine o sladoledu!

Gotov sladoled sastoji se od mlijeka u prahu, glukoznog sirupa, margarina, vještačkih boja, štetnih, “sumnjivih” tvari i sintetičkog salepa. Da bi se postigla odgovarajuća struktura, smanjila količina ledenih kristala i poboljšala čvrstoća proizvoda upotrebljavaju se stabilizatori.

Prije 15 godina – mlijeko, šećer, salep… Nakon 15 godina – biljno ulje, mlijeko, led (25%), voda, šećer, glukozni sirup, biljne masti u prahu, sirutka, obrano mlijeko u prahu, emulgator (monodigliceridi masnih kiselina), stabilizatori (guar guma, karuba guma, karboksimetil celuloza), vještačke boje (kurkumin, hlorofil…) i aroma. Šta mislite o kojoj poslastici govorimo? Naravno, o sladoledu. Pošto nam je zasmetala činjenica da se u sastavu ovog proizvoda nalazi glukozni sirup, sladoled je izazvao našu znatiželju. Međutim, zašavši dublje u istraživanja, došli smo do stadija da kažemo – kamo sreće da je današnjem sladoledu jedina slabost glukozni sirup.

Obratite pažnju na kod E-441

Možda je savremenom čovjeku pristup zdravoj hrani teži nego ikad, jer se u proizvodima – od biskvita do zamrznutih – koriste deseci životinjskih i biljnih tvari. U takvim okolnostima važno je da potrošač bude svjestan svojih postupaka. Građani s vjerskom osjetljivošću mogu kupiti proizvode gotovo svake marke vjerujući klauzi “Naš proizvod ne sadrži svinjske sastojke ni tvari dobijene od svinjskog mesa.” Međutim, na tržištu gotovo da nema proizvoda na čijoj ambalaži ne stoji ova napomena. Situacija sa sladoledom nije drugačija, jer da bi se postigla odgovarajuća struktura, smanjila količina ledenih kristala i poboljšala čvrstoća proizvoda upotrebljavaju se stabilizatori. Također se upotrebljavaju i emulgatori da bi se postigla visoka viskoznost i spriječila fragmentacija. Samim tim se, uz ove tvari, pojavljuje i želatin svinjskog i goveđeg porijekla. Naprimjer, prema određenim izvještajima, u nekim se sladoledima uprkos oznaci “nema” koristi želatin označen kodom E-441. Neki proizvođači označavaju ga kao “želatin životinjskog porijekla”. Međutim, oni ne daju nikakve podatke o zemljama i proizvođačima tih želatina, te zbog toga ovi iskazi za potrošače muslimane i jevreje nemaju većeg značaja. Cijena želatina je veoma niska. Proizvodi se u zemljama i fabrikama s manjom vjerskom osjetljivošću i najčešće od svinjskog mesa.

Neki potrošači vide manje zlo u tome što u sadržaju deklaracije piše “želatin goveđeg porijekla”. Međutim, to što umjesto “želatin svinjskog porijekla” piše “želatin goveđeg porijekla” ne znači da je dozvoljen proizvod, jer kako bi se govedina smatrala halalom, stoka treba biti zaklana prema islamskim propisima. Istraživanja u ovom pogledu veoma su važna. Otkriveno je da proizvođači želatina sa Zapada nerado upotrebljavaju želatin goveđeg porijekla, jer je skup i tvrd. Želatin goveđeg porijekla koji je dozvoljen proizvodi se samo u Pakistanu. Da li želatin proizveden u toj zemlji može zadovoljiti potrebe svjetskog tržišta?

Pročitati sastav proizvoda

Ako konzumirate sladoled, dobro bi bilo da pročitate sitnim slovima ispisan tekst na ambalaži, jer postoje supstance biljnog porijekla koje imaju funkciju želatina. Iako se koriste u mnogim vrstama sladoleda, opet treba biti oprezan. Među emulgatorima biljnog porijekla nalazi se petkin iz kore jabuke (E-440), agar iz morskih algi (E-406), natrijev skrobni oktenil-sukcinat (E1-400 i E1-450), guma arabika (E-414), alginati (E-401 i E-404), karagenan (E-407) i guar guma (E-412). Problem je kako zapamtiti ovako složene i nepoznate riječi. Budite sigurni da to nije bezizlazna situacija. Šta trebate učiniti? Na jednu cedulju zapišite imena koja smo vam dali i otiđite u jedan poveći supermarket. Pažljivo pročitajte dio koji govori o sastavu proizvoda koje stalno konzumirate. Upamtite nekoliko marki i proizvoda kao “upotrebljivo” i na taj način izbjegnite ista istraživanja prilikom narednih odlazaka u kupovinu.

Mjesto sladoleda u našim životima

Gotovo da nema porodice u čiju kuću, posebno u ljetnom periodu, jednom ili više puta sedmično ne uđe sladoled. Sladoled je na visokoj poziciji u pogledu prehrambene vrijednosti jer se u sastavu sladoleda spravljenog od prirodnih sastojaka, osim osnovnih sastojaka za ishranu, poput proteina, ugljikohidrata i masti nalaze i vitamini A, D, E, C i B, zatim kalcij, magnezij, fosfor, natrij, kalij, željezo, te niacin i cink minerali. Nema sumnje da i mlijeko ima velik utjecaja na visoku prehrambenu vrijednost sladoleda. Međutim, u 95% danjašnjih sladoleda uopće nema mlijeka! Umjesto njega se, kako bi dao okus mlijeka, u velikim količinama koristi mlijeko u prahu. Nažalost, čak je i kod skupljih sladoleda ista situacija. Dijetetičarka Özlem Akın Uzunhasanoğlu, uposlenica bolnice Sefa, naglašava da sladoled treba praviti ne od mlijeka u prahu, već od integralnog mlijeka, čak, ako je moguće, od kozijeg mlijeka. “Mlijeko u prahu sadrži štetne, kancerogene materije. Ono nije prirodno. Vještačkom mlijeku nema mjesta u našim životima. Trebamo se navići čitati etikete. Ako po svaku cijenu želite jesti sladoled, količina ne bi trebala biti veća od dvije kugle sedmično. Majke ga mogu napraviti kod kuće, ili, pak, u jogurt pripremljen kod kuće dodati slatko voće, staviti smjesu u kalup i zalediti. Ne bismo trebali davati djeci sve što žele. Trebamo ih čuvati od štetnih namirnica”, savjetuje dijetetičarka Uzunhasanoğlu.

Ne dodajite glukozni sirup

Otkako je u naše živote ušao glukozni sirup, veliki uzročnik mnogih bolesti, kao što su rak, pretilost, hormonski poremećaji, dijabetes, demencija, hipertenzija, nepravilan rad srca i bubrega, u velikim količinama se nalazi u svim slatkim proizvodima, od dječije hrane i biskvita do kolača i torti. Proizvođači u dijelu etikete sa sastavom pišu sastojke redom po količini njihove upotrebe. Znate li da nabrajanje sastojaka sladoleda počinje s vodom i nastavlja se sa šećerom i glukoznim sirupom? Nažalost, na tržištu ne postoji gotov sladoled koji ne sadrži tu vrstu umjetnog sladila. Ako uzmemo u obzir da djeca dnevno jednom ili više puta konzumiraju ovu poslasticu, možemo reći da su izloženi prekomjernim količinama glukoznog sirupa. Dijetetičarka Uzunhasanoğlu kaže da glukozni sirup u potpunosti remeti ravnotežu prehrane kod ljudi, te tijelo svaki put iznova traži još slađu hranu i hranu s više ugljikohidrata. Brojni su zdravstveni problemi koje uzrokuje ili intenzivira glukozni sirup: “Slabi imunološki sistem, remeti se ravnoteža minerala u tijelu, povećava se hiperaktivnost, nepažnja i neraspoloženje, dolazi do oštećenja bubrega, javlja se nedostatak hroma i bakra u tijelu, dolazi do sužavanja krvnih žila, kosa sijedi, koža se suši, povećavaju se simptomi multipleskleroze, uzrokuje se hipoglikemija, skupljaju se naslage masti oko srca, dolazi do alergije na hranu, dolazi do zatvora, te se povećava nivo adrenalina.” (nastavlja se…)

Piše: Tûba Kabacaoğlu. Prijevod: Sanja Krehić

Preuzeto iz časopisa Aksiyon, 2. juli 2012.

(akos.ba/novovrijeme.ba)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top