Sindrom kompjuterskog vida
Upotreba kompjutera postala je sastavni dio rada i života mnogih ljudi. Prema izvještaju US Census Report 143 miliona ljudi u Americi koristi kompjuter svakog dana, uključujući i 54 miliona djece.
Prema navodima američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru ima probleme sa vidom. Ovo stanje je nazvano Computer Vision Syndrome (CVS, Sindrom kompjuterskog vida ), a svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion. Savremeno doba donijelo je ovisnost o kompjuterima, mobilnim telefonima, video-igricama i elektronskim knjigama. Od te vrste poremećaja vida pati, nažalost, i sve više djece.
ŠTA JE SINDROM KOMPJUTERSKOG VIDA?
Sindrom kompjuterskog vida je privremeno stanje oka uzrokovano dugim neprekidnim periodima gledanja u ekran kompjutera. Neki simptomi sindroma kompjuterskog vida su glavobolja, zamagljen vid, bol u vratu, umor, zamor očiju, suhe i nadražene oči i problemi u ponovnom fokusiranju pogleda. Ti simptomi mogu biti pogoršani neprimjerenim osvjetljenjem (tj. vrlo svijetlim ili bliještećim rasvjetnim tijelima iznad glave) ili kretanjem zraka ispred očiju (npr. direktan dotok zraka iz zidnih otvora ili ventilatora).
Sindrom kompjuterskog vida uzrokovan je smanjenom učestalosti treptanja za vrijeme dugotrajnog rada na kompjuteru. Normalna učestalost treptanja je 16 do 20 puta na minutu. Istraživanja su pokazala da se učestalost treptanja smanjuje na 6 do 8 treptaja po minuti za ljude koji rade za kompjuterom. To isušuje oči. Također, napor uložen u fokusiranje pogleda dugi niz sati, opterećuje mišiće oka.
TEGOBE IZAZVANE SINDROMOM KOMPJUTERSKOG VIDA:
obuhvataju tri grupe simptoma:
1. probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promjene u percepciji boje, osjetljivost na bljesak, osjećaj treperenja);
2. probleme sa očima (suho oko, crvenilo, svrab, žarenje, pojačano suzenje, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju kontaktnih leća);
3. opće tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost).
Ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem jer utječu na radnu sposobnost, koncentraciju i smanjenu produktivnost kod odraslih, a kod djece probleme s učenjem te niske ocjene u školi.
KAKO UBLAŽITI TEGOBE?
Postoje različite mjere koje radnici i poslodavci mogu da preduzmu kako bi se smanjile ili spriječile tegobe.
Pregled oka najvažnija je stvar koju treba preduzeti kako bi se umanjili problemi vezani za korištenje kompjutera. Pregled treba obaviti prije početka rada na kompjuteru obavezno jednom godišnje.
Upotreba odgovarajućeg svjetla
Namjestiti monitor tako da prozorsko svjetlo dolazi sa strane umjesto sprijeda ili pozadi.
Smanjiti blještanje
Zatamniti prozore ili staviti zaštitnu mrežu na ekran. Koristiti naočale sa antirefleksivnim slojem. Uskladiti osvjetljenje u prostoriji sa jačinom svjetlosti na ekranu. Veličina i boja slova treba optimalno da pruže komfor.
Češće treptati jer treptanje sprečava suhoću i iritaciju oka. Suhoća očiju je simptom koji se najviše liječi u terapiji sindroma kompjuterskog vida upotrebom vještačkih suza tokom rada.
Pokretati oči u različitim pravcima pridržavajući se pravila tri dvadesetke, „20-20-20“ : svakih 20 minuta, fokusirati pogled koji je udaljen 20 stopa (oko 6 m) na 20 sekundi.
Uzimati češće odmore na svakih sat vremena praviti desetominutne pauze, kako biste smanjili naprezanje oka. Vježbati čak i pri sjedenju. Svi koji imaju sjedeći posao, naročito na kompjuteru, bi trebalo veoma često da protežu ruke, noge, leđa, vrat i ramena. Ovo smanjuje mišićnu napetost i povećava protok krvi. Voditi računa i o pravilnom položaju tijela pri radu.
Modifikovati radno mjesto postavljajući radnu lampu tako da ne blješti u oči ili ekran kompjutera. Udaljiti ekran kompjutera nekih 50-70 cm od očiju.
Nositi posebne naočale jer se tim smanjuje naprezanje oka. One mogu biti različite, ali treba da imaju antirefleksivni sloj.
ZAKLJUČAK
Iako se simptomi nastali pri radu sa kompjuterom smatraju prolaznim, postoje mišljenja da dugotrajno fokusiranje na bliske predmete može indukovati tzv. akomodacioni grč mišića oka sa posljedičnim pojačanjem ili, možda, pojavom kratkovidnosti. Također, smatra se da kompjutersko zračenje nije dovoljno da dovede do katarakte, ali su mišljenja različita kada je u pitanju pojava glaukoma. Pojedini autori ukazuju na veću učestalost glaukoma kod osoba sa kratkovidnošću, koje intenzivno koriste kompjuter, dok prema drugim istraživanjima upotreba kompjutera ne povećava rizik za nastanak trajnih promjena na oku.
Poznavanjem mogućih posljedica intenzivnog korištenja kompjutera, kao i načina za njihovo preveniranje, može se doprinijeti bezbjednijoj primjeni kompjutera u svakodnevnom radu.
Grišević dr. Senad
SPECIJALISTA ZA OČNE BOLESTI
POLIKLINIKA SVJETLOST SARAJEVO
Informišite se detaljnije u Klinici Svjetlost Sarajevo putem kontakt telefona broj 033 762 777 ili putem e-maila: info@svjetlost-sarajevo.ba
Akos
