Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Razumijevanje prioriteta: Ulažimo više u džematlije, a manje u džamije!

Razumijevanje prioriteta: Ulažimo više u džematlije, a manje u džamije!

Obišao sam mnogo džamija po našoj Bosni i Hercegovini i hvala Allahu divno izgledaju, bilo da se radi o renoviranim ili nanovo izgrađenim džamijama. Gdje god da pogledaš, možeš samo da vidiš sjaj i ljepotu, bilo da je unutrašnjost ili vanjština džamije.

Svakako da treba uređivati i održavati Allahove kuće na Zemlji, jer one su mjesta gdje se veliča Uzvišeni Allah i gdje se vjernička srca spajaju.

Koliko je džamija kao centar okupljanja muslimana važna, govori i poznata činjenica, da je Poslanik, s.a.v.s., došavši kao muhadžir iz Mekke, prvo sagradio džamiju a onda sebi dom.

Međutim, ono što mi je zapalo za oko (a možda još nekom  i od Vas), jeste, da se veoma često  ulažu ogromne svote novčanih sredstava u naše džamije, bilo da se radi o renoviranju ili novoj izgradnji.  Dosta novca, koji se sakuplja od naroda ili iz nekih drugih izvora, uloži se u tako skupocjene a možda  toliko i nepotrebne stvari.

Činjenica da se u džamiju uloži 1 milion KM ili pola miliona a musliman PORED DŽAMIJE JEDVA PREŽIVLJAVA KRAJ SA KRAJEM, za mene je STRAŠNA! Da li baš tolika svota novca treba za džamiju, kako bi ona bila ta neka “savršena” džamija ili bi ona bila OPET džamija i sa nekih 50.000 KM manje, recimo?

Teško mi je kad vidim, da se za luster džamijski plati od 5.000 do 10.000 KM, a ima ljudi u selu, nemaju pošteno za hljeba! Zar mora biti mihrab  i minber, od posebnog drveta i to najskupljeg? Zar se mora stolić (rahle) za Kur’an, naručivati od posebne firme koja će to naplatiti masno? Zar mora oko džamije biit najskuplja ograda, koja košta kao pola džamije? Dobro znamo, da su prije rata naše džamije bile prostrte mirisnim ćilimima koje su naše nane tkale, minberi i mihrabi su bili napravljeni kako se znalo i moglo. Oko džamije su bili obične željezne ili drvene ograde, ali opet je bila džamija. Po čemu su to današnje džamije bolje ili “bogatije” od prijašnjih? Čak šta više, mislim da se džamijska ljepota i smirenost, prijašnjih džamija, ne može ni izbliza porediti sa novodizajniranim džamijama.

Da li oni, koji pokrenu izgradnju džamije (prije svega mislim na džematski i građevinski odbor),  razmišljaju o tome? Zar se ne može sa donatorima (stranima ili našim), dogovoriti, da se na određenim stvarima uštedi i da se tim novcem pomognu ljudi u tom džematu. Sa tim novcem, pomogle bi se porodice koje bi željele da rade  i privređuju, ali nemaju uslova ni sredstava za rad.  Neka se na radovima džamije uštedi 5.000 ili 10.000 KM, od tog novca, može se kupiti stoka (ovce, krave, koze), mašine za rad i sl.

Posebno, kad vidim u RS, gdje Bošnjaci su slabo zapošljeni, stotine hiljada KM se “slije” u džamije a u istom mjestu (selu), ljudi jedva preživljavaju.

Kao što sam i napisao na početku, Poslanik, s.a.v.s., je prvo sagradio džamiju, ali je odmah nakon toga pobratio muhadžire i ensarije, iz razloga, da ensarije koji su imali svoja imanja, podijele to sa muhadžirima, kako bi mogli dostojanstveno da žive. Mogao je Poslanik, s.a.v.s., odmah na početku da napravi malo veću džamiju (jer je bila skromna, 35X30 m) ali nije bilo potrebe zatim, jer je bilo prioritenijih stvari. Tek nakon sedam godina od njegova dolaska u Medinu, Poslanik, s.a.v.s., je džamiju proširio na 50X40 m. Za vrijeme hazreti Ebu Bekra, r.a., nije bilo nikakvih proširenja, tek za vrijeme hazreti Omera, r.a., pošto je krov bio dotrajao, on ga je promijenio da ne propušta kišu. Za vrijeme hazreti Osmana, r.a., počinju malo ozbiljnija proširenja. Muslimani su imali tada prečih stvari za koje je trebalo da se izdvajaju sredstva, kao  što je opremanje vojske, pomoć siromašnim, uređivanje grada i sl.

Ne bih da me neko pogrešno razumije, džamije treba graditi, obnavljati i uljepšavati, ali mislim da se često previše novca ulaže u džamije, a slabo se ulaže u džematlije koji bi trebali da pune sve te savršeno ukrašene džamije

Za Akos.ba piše: Saudin Cokoja

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top