Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Prvo polugodište 2017. godine: Nastavljeni pozitivni trendovi u izvozu iz BiH

Prvo polugodište 2017. godine: Nastavljeni pozitivni trendovi u izvozu iz BiH

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE

SA SVIJETOM  ZA DRUGI KVARTAL 2017. GODINE

Juli, 2017.

Bosna i Hercegovina je u drugom kvartalu 2017. godine ostvarila  izvoz u vrijednosti od 5.351.121.000 KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 13,91 % u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u drugom kvartalu 2017. godine iznosi 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61,00 % što je identično odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 13,88% i njegova vrijednost iznosi 14.123.107.000 KM.

Vanjskotrgovinski defict u drugom kvartalu tekuće godine iznosi  -3.420.864.000 KM.

Porast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prethodne godine osvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši ostvaren rast izvoza zabilježen je u R.Srbiju, R.Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru, Tursku itd. Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen kod uvoza iz Hrvatske,  Slovenije, Mađarske, itd. Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima, za primjer može poslužiti R. Srbija koja se ove godine nalazi na drugom mjestu po obimu razmjene, odmah iza R. Hrvatske. Nužno je napomenuti da najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo sa  R. Austrijom ( 100,14%) i R. Njemačkom (93,26%) u koju ostvarujemo najveću vrijednost izvoza (779 miliona KM).

Porast izvoza u drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na isti period prethodne godine:

Vrijednost izvoza i uvoza u drugom kvartalu 2017. godine:

  01.-06. 2017. ( u 000)
 BIH** 
država IZVOZ UVOZPokrivenost %
Hrvatska620.4851.331.62846,60
Srbija523.6291.188.32744,10
Njemačka778.615834.90093,26
Italija605.826802.09975,53
Slovenija464.714811.33157,28
Austrija445.104444.485100,14
Turska188.395310.30360,71
Mađarska119.173319.60337,29
Holandija131.550208.88562,98
Švicarska75.925242.45731,32
Poljska56.517232.07924,35
SAD39.721237.70816,71
ostale zemlje1.301.4671.808.18271,98
 UKUPNO5.351.1218.771.985 

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU sa kojom učestvujemo 71,7% izvoza i 67,7% uvoza.

Na tržište EU izvezeno je  robe u vrijednosti od 3.834.612.000 KM dok je uvezeno robe u vrijednosti od 5.942.457.000 KM.

Najznačajniji partner po obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska. U drugom kvartalu  2017. godine  u poređenju sa istim periodom prethodne godine, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 26,22%, dok je uvoz povećan za 14,20%.

Za šest mjeseci tekuće godine ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je oko 620 miliona KM, od čega je najviše izvezeno:

  • Električna energija 131,69 mil KM
  • Aluminij sirovi 42,95 mil KM
  • Drvo 32,72 mil KM
  • Sjedala 24,14 mil KM
  • Tkanine 19,80 mil KM

U drugom kvartalu 2017. godine iz Hrvatske je na tržište BiH uvezeno vrijednosti od 1,33 mld KM, od čega je najviše uvezeno:

  • Nafta i naftna ulja 309,64 mil KM
  • Električna energija 54,32 mil KM
  • Šećer oko 41,54 miliona KM
  • Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže čokoladu 33,49 miliona KM
  • Pivo od slada 48,91 mil KM

Analizirajući sektorsku strukturu vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom, uviđamo da je BiH zabilježila rast izvoza svih sektora privrede, osim izvoza ostalih raznih proizvoda. Proizvodi životinjskog porijekla ( meso, riba, mlijeko) su ostvarili rast izvoza preko 200% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz voća i povrća je smanjen za preko 18% , šećera i njegovih proizvoda preko 60% itd.

Što se tiče uvoza iz R. Hrvatske, pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom i dalje je loš, oko 47%, a dominiraju uvozni proizvodi elektro-energetskog i agroindustrijskog sektora.

Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,3% izvoza i 15,2% uvoza. Na tržište CEFTA za šest mjeseci 2017. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 873,75 mil KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine veći za 30,53%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 1,32 mld KM, što je za 11,62% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 523 miliona  KM, što je za 42,83% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 1,18 mld KM i time povećali uvoz za 9,73% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakvim odnosom vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom rezultirao je povećanju pokrivenosti uvoza izvozom za preko 10%  u odnosu na prošlu godinu i pokrivenost je oko 44% što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa te su nam neophodne diskrecione mjere kako bi se ovaj odnos u budećem periodu poravio. Prije svega, neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru koji su bilježili pad izvoza na tržište Srbije a čiji potencijal je neupitan te se može proširiti.

Sektorska struktura izvoza pokazuje povećanje izvoza svih proizvoda na područje Srbije, što nam daje signal da se naši proizvođači sve više pronalaze partnere na regionalnom nivou. Pozitivno je povećanje izvoza agroindustrije te namještaja i proizvoda metalnog sektora.

Na žalost povećan je i uvoz gotovo svih sektora iz R.Srbije, gdje najveći uvoz u odnosu na prošlu godinu bilježimo u elektro-energetskom sektoru.

U drugom kvartalu  2017. godine na tržište Srbije najviše se izvezlo:

  • Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena 96,62 mil KM
  • Električna energija 57,18 mil KM
  • Toplo valjana žica od želj. 27,16mil KM
  • Drvo ( obrađeno po dužini) 21,61 mil KM
  • Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 16,37 mil KM

Iz Srbije za šest mjeseci 2017. godine smo najviše uvezli:

  • Ulje od sjemena suncokreta 55,69 mil KM
  • Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 51,49 mil KM
  • Električna energija 38,96 mil KM
  • Pšenica i suražica 34,36 mil KM
  • Kukuruz 34,17 mil KM

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 17,1 % uvoza i 12,00% izvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U šest mjeseci 2017. godine uvoz iz Švicarske je povećan za 11,55%  a izvoz za 12,36% u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je ukupno 75,92 mil KM, od čega najviše:

  • Električna energija 14,36 mil KM
  • Ostali namještaj 8,11 mil KM
  • Konstrukcije 4,81 mil KM
  • Sjedala 4,68 mil KM
  • Sirova krupna i sitna goveđa koža 3,89 mil KM

Sa Švicarskog tržišta uvezeno je ukupno 242,45 mil KM, od čega najviše:

  • Umjetni korund 51,60 mil KM
  • Električna energija 26,58 mil KM
  • Nafta i ulje bitumena 26,29 mil KM
  • Lijekovi 19,42 mil KM
  • Ljudska krv 19,38 mil KM

U tzv “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“  najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija.

U šest mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Tuskom iznosio je oko 499 miliona KM. Izvoz u Tursku u drugom kvartalu iznosio je preko 188 miliona  KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 19,30%. Uvoz iz Turske povećan je za 6,72% i iznosio je oko 310 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećan i iznosio je 60,7%.

Na tržište Turske u drugom kvartalu 2017. godine najviše se izvezlo:

  • Ulje od sjemena suncokreta 73,84 mil KM
  • Brašno od pšenice 30,88 mil KM
  • Sjedala 15,44 mil KM
  • Otpatci od željeza i čelika 13,50 mil KM
  • Kukuruz 9,92 mil KM

U drugom kvartalu 2017. godine iz Turske se najviše uvezlo:

  • T majice, majice bez rukava i sl. 9,14 mil KM
  • Kostimi, kompleti, jakne, sakoi.. 8,85 mil KM
  • Lijekovi 7,32 mil KM
  • Monofilamenti bilo koje dimenzije 7,22 mil KM
  • Tepisi i sl. 6,41 mil KM

U ostalim tržištima primjećeno je povećanje  izvoza i uvoza iz Kine, Ruske Federacije i SAD-a.

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u drugom kvartalu 2017. godine, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima, gdje sa procentualnim povećanjem prednjači elektro-energetski sektor. Na žalost, podaci pokazuju da je došlo do povećanja uvoza u gotovo svim sektorima.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima:

Agroindustrijski sektor ostvario je rast izvoza u odnosu na prošlu godinu od 17,43%, i rast uvoza od 8,65%. Obzirom na osjetljivost proizvoda agroindustrije u vezi sa stupanjem na snagu SSP-a, dat je tabelaran prikaz izvoza i uvoza pojedinih tarifnih glava po zemljama trgovine i njihova usporedba sa istim periodom prethodne godine, sa zemljama EU:

PROIZVODIZVOZ  ( TEŽINA )

2016

IZVOZ ( KM)

2016

IZVOZ (TEŽINA )

2017

IZVOZ (KM)

2017

Riba ( svježa, smrznuta, sušena)1.102 tona11.79 miliona KM1.279 tona15,7 miliona KM
Mlijeko i proizvodi od mlijeka 2.045 tona3,80 miliona KM8.107 tona9,59 miliona KM
Svježe grožđe 58 tone257 hiljada KM37 tone166 hiljade KM
Šečer od šećerne trske 6.459 tona    5.28 miliona KM1.457 tona1,60 miliona KM
Vino od svježeg grožđa, pijačana vina 456 tona1,2 miliona KM478 tona1,36 milion KM
Cigare, cigarilosi i cigarete 19 tona212 hiljada  KM15 tona288 hiljade KM
Meso peradi 227 tona108 hiljada KM
Prerađevine od mesa 4,6 tone67 hiljada KM

PROIZVODUVOZ (TEŽINA)

2016

UVOZ ( KM )

2016

UVOZ ( TEŽINA) 2017UVOZ ( KM)

2017

Žive životinje 2.650 tona13,56 milion KM4.381 tona48.87 miliona KM
Meso 32.609 tona129.31 miliona KM32.909 tona144 miliona KM
Riba ( svježa, smrznuta, sušena ) 4.351 tona19,91 milion KM3.988 tone20,40 miliona KM
Mlijeko i proizvodi od mlijeka34.755 tona95.497 miliona KM34.163 tona106,29 miliona KM
Med 50 tone328 hiljada KM81 tona663 hiljada KM
Grožđe 281 tona822 hiljada KM288 tona865 hiljada KM
Prerađevine od mesa 644 tona3,77 miliona KM1.582 tona10,83 miliona KM
Šećer od šećerne trske67.772 tona46,58 milion KM50.110 tona43,95 miliona KM
Vino od svježeg grožđa, pijačana vina854 tone4,41 miliona KM839 tona4,67 miliona KM
Cigare, cigarilosi i cigarete917 tona14,12 miliona KM484 tona9,83 miliona KM

Izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u zemlje EU je odnosu na isti period prethodne godine povećan za oko 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 milion KM, vina za 160 hiljada KM itd.

Iz podataka je vidljivo da su primjenom adaptiranog SPP-a uočljivo je povećanje uvoza mlijeka i mesa i njegovih prerađevina, te kako je i predviđeno ove dvije industrije su najkritičnije tačke te se indikatori trebaju nastaviti pratiti kako bi se na vrijeme isplanirao sistem zaštitnih mjera koji će smanjiti negativan utjecaj primjene SSP-a na ove industrije.

Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona, tako se dogodilo povećanje izvoza ovog sektora u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru itd i kao i na već perspektivna tržišta a to su R. Turska i S.R. Rusija.

Napominjemo da generalno, pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora

Elektro – energetski sektor BiH je ostvario značajan rast izvoza i uvoza u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na isti period prethodne godine, index povećanja izvoza električne energije je oko 63%, dok je kod uvoza 130%.

Izvoz i uvoz tarifne grupe 27 – mineralna goriva je povećan oko 49% i 46%.

Hemijska industrija nastavlja trend povećanja izvoza, gdje je najviši porast ostvaren kod izvoza proizvoda od kamena, gipsa, cementa.. i izvoza stakla i njegovih proizvoda.

Drvo-prerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova. Za prvih šest mjeseci tekuće godine, ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od 5% u odnosu na prošlu godinu. Na žalost, povećan je i izvoz trupaca kao i celuloze.

Metalni i elektro sektor su najveći izvozni sektor BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali još uvijek prednjači izvoz proizvoda sa niskom dodanom vrijednošću.  Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13% u odnosu na prethodnu godinu, međutim zabilježen je i značajan rast uvoza ove industrijske grane.

Za daljnji rast metalnog sektora i njegovu punu konkurentnost potrebne su investicije, bilo da se radi o direktnim investicijama, dugoročnim investicionim kreditima ili drugim odgovarajućim

izvorima finansiranja.

Posmatrano po sektorima tijekom idućeg perioda se očekuje da bi zahvaljujući izvoznoj tražnji prerađivačka industrija koja je u velikoj mjeri izvozno orjentirana trebala biti glavni oslonac rasta industrijske proizvodnje. Pored prerađivačke industrije za razliku od prethodne godine tokom 2017. godine očekuje se povećanje proizvodnje i u okviru energetskog sektora (rudarstvo i proizvodnje električne energije).

Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaće je osigurati uslove za tržišnu utakmicu kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekonomiji, smanjenju sistemskog rizika zemlje u cilju smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenjem zdrave konkurencije, rasterećivanjem visokih nameta privrednicima itd.

Prema izvještajima Svjetske banke u BiH očekuje se da sve zemlje Zapadnog Balkana u narednom periodu ostvare ekonomski rast. Ubrzani rast u regiji pomaže povećanju zaposlenosti i u BiH i utječe na smanjenje siromaštva u regiji.

Kontinuirano olakšavanje trgovine i povezanosti uz interne reforme mogu stimulirati snažniji izvozno orjentirani rast.

[1] Vanjskotrgovinska razmjena 01.-06.2017. / 01.-06.2016.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top