Promijenite svoje navike, uzdignite se iznad prosječnosti
Navike su dio automatskih radnji iz naših svakodnevnih života, iako smo ih svjesni. One su poput skrivene memorijske banke koja nas upućuje kako da izvršimo sve radnje koje su potrebne da bi postigli većinu onoga što želimo da uradimo.
Zato je Aristotel smatra navike ‘drugom prirodom’ što nas vraća na ‘primarnu prirodu’ ili instikt. Razlika je u tome što su navike naučeno ponašanje dok su instinkti urođeni.
Navike nam omogućavaju da izvršavamo više zadataka odjednom i da to činimo efikasno i precizno. Zbog toga osoba može istovremeno kucati i razgovarati.
To je zbog toga što kucanje praksom postaje uobičajena radnja kojoj nije potrebno razmišljanje da bi se izvršavala. Zbog ovoga je danas lahko mladim ljudima da kucaju poruku na Twitteru dok istovremeno gledaju televizijski program i razgovaraju sa prijateljima.
Trebali biste biti hrabri u suočavanju sa novim situacijama. Naviknite se na nepoznato. Naučite navike koje će vam pomoći prilikom novih okolnosti. One mogu biti slične onima koje već imate, ali prilagođene trenutnom zadatku.
Osoba koja igra košarku može se lahko prebaciti na odbojku, pošto se navike koje su razvijene u igranju jednog sporta mogu prenijeti na drugi.
Navike proučavanja koje istraživači razvijaju na svom polju mogu im pomoći da steknu znanje na drugim poljima uz manje napora nego osobama koje nisu razvile ove navike proučavanja.
Ljudi mogu da se naviknu na izražavanje određenih pozitivnih ponašanja u različitim društvenim situacijama, poput suzbijanja ljutnje, pokazivanja solidarnosti i velikodušnosti. Zaista, neki opisuju moralne vrijednosti kao ‘etičke navike’. Isto tako, Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je kazao: Dobro ponašanje je navika, a loše ponašanje je jednostavno odvratno (neprijatno). (Sahih Ibn Hibban i Sunen Ibn Madže sa dobrim lancem prenosilaca)
Ove navike predstavljaju sredstvo kojim će ljudi očuvati vrijednosti društva dok su pripravni na ono što budućnost donosi. One štite od traume iznenadnih promjena.
Navike omogućavaju ljudima da uče brzo, da odgovaraju sa razumijevanjemm i da se efikasno prilagode novim razvojima događaja. Prošle radnje postaju automatski odgovor koji ne zahtjeva nikakav napor ili pažnju, oslobađajući um da se bavi važnijim brigama.
O tome se radi u stjecaju vještina. Omogućavaju preciznost, brzinu i efikasnost. Ovo se odnosi na voženje automobila, bicikla, plivanje, pisanje, govor, mentalne proračune i lične navike. Istovremeno, navike mogu ubiti duh inovacije, podstaći rutinsko ponašanje i jednolično razmišljanje.
Ljudi gravitiraju prema onome što je lakše i prirodno izbjegavaju teži put, izbjegavajući dodatne napore i rizik. Ovo ometa napredak i originalne ideje. Zato je rečeno: “Intelektualci stječu znanje tokom prve polovine svog života i sprječavaju ga tokom druge polovine”.
Ovo znači da navike prekidaju duh kritičkog ispitivanja i sprječavaju formulisanje novih ideja, čineći intelektualca zarobljenikom teško stečenih zaključaka tokom ranog dijela karijere.
Giordano Bruno je spaljen na lomači zbog suprotstavljanja geocentrističkom pogledu na svemir. Mnogo kasnije Galileo je bio stavljen u kućni pritvor zbog istih stavova.
Mnogi naučnici su se suočavali sa neprijateljstvom zbog predlaganja ideja koje su bile u suprotnosti sa onim s čim su ljudi poznavali. Ali inovativno razmišljanje je neophodno za otkrivanje.
Da nisu razmišljali izvan okvira, Einstein nikada ne bi došao do teorije relativiteta, Columbus nikada ne bi otvorio Ameriku istraživanju Evropljana, niti bi Ibn Medžid en-Nedždi ni Vascoo de Gama otkrili Rt dobre nade.
Navike i zastarjele misli ometaju društveni napredak. Sukob generacija nije ništa drugo osim tenzija između ukorijenjenih navika i novih ideja.
Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!
Autor: Selman el-Auda
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
