Primjeri “fakultetskih odmetnika”: Visoko obrazovanje (ni)je za svakoga?
Peter Thiel, Delian Asparouhov i Laura Deming uspješan su primjer “fakultetskih odmetnika” koji su svoju sreću (i zaradu) pronašli bez fakultetske diplome.
U realnom svijetu, stvarno ekonomsko tržište zahtijeva raznovrsnu radnu snagu. Nije fakultet mjerilo uspjeha ni garancija zaposlenja, unatoč riječima svih roditelja da diploma donosi dobar život. Posebno ne danas.
Iako smo često bombardirani pričama o nevjerovatno uspješnim ljudima koji su bez fakulteta zgrnuli ogromne novce i promijenili svijet, i dalje većina mladih ljudi nakon srednje škole pokušava sreću okušati na fakultetu.
Fakultetska diploma, kako kažu stručnjaci, osim što donosi veću finansijsku sigurnost, može doprinijeti i većoj ekonomskoj mobilnosti, a uz nju imate i manje šanse za razvod braka.
Ipak, današnji svijet nije tako idealan. Peter Thiel, Delian Asparouhov i Laura Deming uspješan su primjer “fakultetskih odmetnika” koji su svoju sreću (i zaradu) pronašli bez fakultetske diplome. Njihove životne priče prenosi forbes.com. Njihovi zreli životni stavovi i pogledi na obrazovanje široko su primjenjivi, unatoč činjenici da su oni ipak stanovnici Sjedinjenih Država, zemlje s odličnom startnom pozicijom.
Thiel, jedan od osnivača PayPala, smatra da nije svako za sve. Tvrdi kako odustajanje od fakulteta nije za svakoga, ali ne mogu svi biti zvijezde ili ići u elitne škole. Deming i Asparouhov imali su sreću i znanje, pa im je upravo Thiel ponudio 100.000 dolara da razvijaju svoje projekte. Deming je pokrenula projekt koji „liječi” starenja, dok je Asparouhov novac uložio u aparaturu koja pomaže autističnim osobama.
Delian Asparuhov čovjek je koji je od malih nogu znao da želi na fakultet, krajnji cilj bio je doktorat, a odredište MIT. Ipak, dvije godine nakon dolaska na fakultet iz snova, odustao je od visokog obrazovanja. Od fakulteta je planirao odustati i prije novčane injekcije, ali smatra da mu je fakultet dao odličan okvir u kojem može učiti i ostvariti uspjeh u životu.
Dvije godine fakultetskog iskustva ima i Laura Deming, koja ipak nije bila tipična studentica. Izvrsna i pametna, fakultet je upisala s 14 i shvatila da to nije ono što želi. Pri pokretanju vlastitog posla nije joj trebala diploma, a smatra da to i inače nije nužan uslov za uspjeh. Danas bi se rado vratila na MIT samo da se malo odmori od posla.
Ipak, smatra da nisu važna pitanja: „Trebam li odustati od fakulteta?” već „Jesam li strastven i sposoban u nečemu?” Dodaje da, u slučaju da mladi ljudi posjeduju strast, ali ne i znanje u željenom području, ipak ne bi trebali odustati od fakulteta.
Znanje nije u knjigama, već u iskustvu, a na fakultetu vlada opšta ideja kako nakon svih godina obrazovanja moramo ostaviti knjige iz kojih smo učili i postajemo spremni za stvarno tržište, objašnjava Peter Thiel. Uspješan trojac daje i korisne savjete: izvrsno je poslušati nekoga s iskustvom. Osobe koje imaju više od 65 godina imaju realan pogled na svijet i mogu pomoći pri donošenju teških odluka, ali i vizualiziranju dugoročnih ciljeva.
Dodaju i kako bi bilo idealno kada bi budući studenti imali godinu dana pauze između srednje škole i fakulteta. Tada bi realnije mogli sagledati što žele, potencijalno promatrati ili raditi posao za koji se planiraju školovati i shvatiti što dugoročno žele. To bi im omogućilo da jednom kad upišu fakultet budu sigurni da novac koji daju za njega kasnije neće biti bačen u vjetar.
Iako se američko obrazovanje, tržište rada i mogućnosti čini miljama daleko od naše realnosti, postoje dodirne tačke. Bitno je shvatiti glavne poruke i primijeniti ih na vlastito obrazovanje, bez obzira na kulturološke i ekonomske razlike.
