Predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere za 2021. godinu
Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u 2021. godini je evidentirala osam slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata, osam slučajeva fizičkih i verbalnih napada, tri slučaja diskriminacije, te nekoliko islamofobičnih izjava političara iz Bosne i Hercegovine.
– Također, zabilježili smo i devet prijava apelanata, koje smo razmotrili i o njima se očitovali – izjavio je danas novinarima u Sarajevu predsjednik Komisije za slobodu vjere muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.
Prema njegovim riječima, može se konstatirati da je i dalje prisutna sistemska diskriminacija.
– Tamo gdje imamo povrede prava na slobodu vjere, one nisu pojedinačne, nego sistemske, i u najvećoj mjeri su rezultat negativne retorike ljudi koji obnašaju najvažnije pozicije na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini – rekao je muftija Pitić.
Ocijenio je kako je nepostojanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice jedan od ključnih problema koji pokazuje diskriminaciju cijele vjerske zajednice, a koja se sistemski održava kao takvom.
Predstavljajući izvještaj u Studentskom centru Islamske zajednice muftija goraždanski je istakao da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen i povećan broj nasrtaja na vakufsku imovinu od strane različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
– Posebno skrećemo pažnju na uvođenje religijskih rituala u javni prostor, u kome se na direktan način narušava koncept sekularne države i diskriminiraju manjinske zajednice koje žive na tom prostoru. To je posebno prisutno u entitetu RS, gotovo u svim institucijama, a naročito u onim koje se bave obrazovanjem mladih naraštaja. Te svetkovine na direktan način narušavaju slobodu ljudi na izbor vjere i odnosa prema tome, i nameću drugačiji svjetonazor onima koji nisu pripadnici te konfesije i te religijske zajednice – naveo je muftija Pitić.
Komisija je iznijela i sedam bitnih preporuka koje treba realizirati na nivou institucija Bosne i Hercegovine, u nevladinom sektoru, te na nivou vjerskih zajednica i drugih institucija,
– Posebno izdvajam da je nužno potpisati ugovor između države i Islamske zajednice. Također, potrebno je na različitim nivoima raditi na edukaciji ljudi – poručio je muftija Pitić.
Komisiju za slobodu vjere Rijaset Islamske zajednice osnovao je 13. septembra 2012. godine, čini je devet članova i nezavisno je, stručno i savjetodavno tijelo Rijaseta. Njen rad treba pomoći Rijasetu da što uspješnije izvršava ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.
Komisija je nadležna za promociju poštivanja slobode vjere, evidentiranje povrede prava na slobodu vjere pripadnika IZ, informiranje pripadnika IZ o njihovim vjerskim pravima i načinima pravne zaštite, saradnju s državnim institucijama i srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, predlaganje Rijasetu IZ zauzimanje stava ili aktivnosti u pogledu eventualne povrede prava na slobodu vjere pripadnika IZ.
(MINA)
