Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Komisija Rijaseta: Prošle godine šest prijava povrede prava na slobodu vjere 

Komisija Rijaseta: Prošle godine šest prijava povrede prava na slobodu vjere 

– U Sarajevu je danas predstavljen izvještaj o radu Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Izvještaj je predstavio predsjednik Komisije Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski
Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u 2018. godini primila je šest direktnih prijava koje se odnose na povredu prava na slobodu vjere, navodi se u godišnjem izvještaju o radu Komisije za period 2018. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

U Sarajevu je danas predstavljen izvještaj o radu Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Izvještaj je predstavio predsjednik Komisije Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.

Pitić je podjsetio kako je pitanje slobode vjere sastavni dio demokratske tradicije i demokratske kulture, te kako je bh. društvo još uvijek društvo u tranziciji koje traži modalitete kako da svakom svom građaninu, pojedincu omogući korištenje prava koja mu pripadaju po zakonima i demokratskoj tradiciji.

“Živimo u sekularnoj državi koja sa vjersikm zajednicama ima odnose takve kakve ima. Nažalost ta država nikako ne može da proguta da treba da ima i sporazum sa Islamskom zajednicom u BiH i to je apsolutno najveći problem koji mi ovog trenutka imamo kao muslimani, kao Islamska zajednica institucionalno u cjelini”, poručio je Pitić.

– Ugovor IZBiH sa državom BiH ne smije biti političko pitanje –

Govoreći o nepotpisivanju ugovora između Islamske zajdenice i države BiH, Pitić je rekao kako je, ne samo na tom području, već i u drugim oblastima, prisutno potpuno nepotrebno politizaranje najnormalnijih stvari koje se mogu riješiti na tehnički način i na tehničkom nivou.

“Pitanje ugovora IZBiH i države BiH ne treba biti političko pitanje i ne treba ga ni na koji način politizirati, kao što ne treba politizirati ni mnogo drugih stvari. Ali, puno naših ljudi potpuno neodgovrono u ovoj zemlji ima potrebu da bude poklopac svakom loncu, da o svemu ima neko svoje mišljenje, makar to ugrozovaralo čitavu jednu populaciju, čitav jedan narod, čitavu jednu vjersku zajednicu”, rekao je Pitić.

Osvrnuvši se na izvještaj o radu Komisije za slobodu vjere za 2018. godinu, Pitić je kazao kako je u njemu registirirano šest prijava koje su uputili pojedinci, a koje su bile relevantne da se Komisija njima bavi i da svoje mišljenje. Kako je rekao, Komisija je dala uputstva apelantima kako da ostvare svoja prava.

Prvi slučaj odnosi se na nemogućnost ostvarivanja prava obavljanja namaza u školi, potom nemogućnost nošenja mahrame nakon poroda u jednoj bolnici, slučaj gdje se od skoro 500 učenika Osnovne škole “Meša Selimović” u Janji tražilo da nadoknade dane Bajrama, zatim slučaj dijeljenja konzervi sa sastojcima svinjskog mesa muslimanima pripadnicima Oružanih snaga BiH, slučaj nepostojanja oznake u marketu Mercatora u Sarajevu kojom se svinjski razdvajaju od ostalih mesnih proizvoda, te slučaj iz Banja Luke gdje je o tursistkinji otkazana rezervacija za smještaj jer je nosila mahramu.

“Drugi segment kojim se ovaj izvještaj bavio jesu, nažalost, još uvijek prisutni napadi na vjerske objekte. Ono što ovoga puta razlikuje napade na vjerske objekte jeste njihova geografska prisutnost. Najviše napada na vjerske objekte desilo se u pirem podrušju Banja Luke i Mostara”, rekao je Pitić, te dodao kako je važno pitanje zašto je to tako.

– Pravoslavizacija javnih ustanova nije tradicija sekularne države –

Ono što je komisija također, uočila, istakao je Pitić, a čime će se Komisija baviti u narednom periodu to je i ikonografija u javnim ustanovama i institucijama, naročito u entitetu RS, gdje su muslimanska djeca u školama u RS-u najčešće prisiljena da pod ikonografijom, koja nije njihova i koja ni na koji način ne pripada njima, moraju prisustvovati nastavi i moraju završiti školu i na taj način budu diskriminirani.

“Radi se o nekoj vrsti pravoslavizacije javnih ustanova i institucija. To nije tradicija sekularne države i to je jedno pitanje kojim ćemo se morati svi zajedno pozabaviti”, poručio je Pitić.

Ukazao je na još dva segmenta kojima se Komisija također bavila, a koji nisu navedeni u izvještaju, a to su, kako je kazao, sve češći pokušaji pritiska na službena lica Islamske zajednice, odnosno na imame, prilikom obavljanja dužnosti.

“Ti pritisci se događaju od pojedinaca iz naših džemata koji bi htjeli da uređuju kako to treba neko od imama ili drugih službenih lica Islamske zajednice da se ponaša ili vodi neki obred”, rekao je Pitić.

Ono što je također uočeno, jeste zloupotreba javnih fondova namijenjenih za aktivnosti vjerskih zajednica. Prema riječima Pitića, radi se sve češćoj pojavi da različite institucije i ovlaštena lica na različitim nivoima sredstva koja su namijenjena za aktivnosti vjerske zajednice ni na koji način ne dozvoljavju da budu na raspolaganju za aktivnosti vjerske zejednici, nego ih ti pojedinici koriste kako je njima volja.

Izvještaj je pregled registrovanih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini i sadrži slučajeve koje je Komisija primila i razmatrala u navedenom periodu.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.
Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top