Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Mostar: Promoviran Sidžil mostarskog kadije 1828.-1842. godine

Mostar: Promoviran Sidžil mostarskog kadije 1828.-1842. godine

Prijevod Sidžila kojeg je obradio rahmetli Hivzija Hasandedić promovirali su urednik izdanja dr. Aladin Husić, dr. Adnan Kadrić i mr. Šaban Zahirović


  U sklopu programa obilježavanje 100. godišnjice od rođenja Hivzije Hasandedića, najpoznatijeg istraživača bošnjačke baštine u Hercegovini, u Mostaru je promoviran “Sidžil mostarskog kadije 1828.-1842. godine”, javlja Anadolu Agency (AA).

Prijevod Sidžila kojeg je obradio rahmetli Hasandedić promovirali su urednik izdanja dr. Aladin Husić, dr. Adnan Kadrić i mr. Šaban Zahirović.

“Sidžili potječe iz jednog vrlo turbulentnog vremena posmatrano iz ugla međunarodnog, ali i s unutrašnjepolitičkog aspekta, jer je to vrijeme ratova s Rusijom, period traženja autonomije kneževine Srbije. Svi ti događaji su se reflektirali na stanje u Bosni i na Mostar i njegovu okolinu. To se jasno prepoznaje u različitim dokumentima, fermanima, naredbama valije koji su upućivani lokalnoj administraciji”, ocijenio je dr. Husić, te dodao kako je Sidžil veoma zanimljiv po svojoj strukturi i vrlo interesantan za dalje istraživanja.

“Sidžil sadrži dokumente lokalne, centralne i pokrajinske vlasti. Za razliku od preostala četiri prevedena hercegovačka sidžila, u ovom su dominantna pitanja političke naravi, međunarodnog i ekonomskog karaktera”, naglasio je.

Komentirajući originalne dokumente u kojima se potpuno ravnopravno tretiraju pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih skupina, Husić je kazao kako u vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini nije bilo nikakve diskriminacije po osnovi nacionalnosti.

“Te su razlike uočljive isključivo na osnovu klasne pripadnosti. Govoriti o neravnopravnosti je deplasirano, jer se tačno precizno zna gdje je ko u tadašnjim društvenim strukturama bio pozicioniran. Niti su svi muslimani uživali sva prava, jer su pripadali nižim klasama, niti su svi nemuslimani bili diskriminirani zato što nisu muslimani. Prema tome, posmatrati ta pitanja na taj način historiografski nije ispravno”, zaključio je Husić, dodavši kako mnogi dokumenti doslovno o tome govore.

O prevodiocu Hivziji Hasandedići, u čiju čast je Muzej Hercegovine štampao ovaj neobjavljeni prijevod, Mr. Šaban Zahirović je kazao kako priča o njemu nije završena.

“Ta se priča ne da ispričati. Hvzija je vrijednost koja traje i koja će još dugo trajati, jer su iza njega ostala brojna djela koja treba istraživati i publicirati kako bi bila dostupna široj društvenoj javnosti”, rekao je Zahirović.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top