Kolumne i intervjuiU Fokusu

Mersudin Hadžić za Akos.ba: Prosperitet nije u odlasku, već u ostanku i borbi za našu sadašnjost i budućnost

Mersudin Hadžić je rođen 11. aprila 1986.godine u Jajcu. Sticajem ratnih okolnosti osnovno obrazovanje započeo u Zenici, a završio u Bugojnu gdje je završio i gimnaziju kao učenik generacije.

U predviđenom roku okončava studij medicine na Univerzitetu u Sarajevu. Kao doktor medicine uposlen u Domu zdravlja Jajce od početka 2012. godine, trenutno je na specijalizaciji Hirurgije glave i vrata – otorinolaringologije u Kantonalnoj bolnici u Zenici, a za potrebe zdravstva u Jajcu. Oženjen i otac troje djece.

Jajce je grad koji je imao značajnu ulogu kroz sve etape državnog razvoja Bosne i Hercegovine u protekla dva milenija što se može slikovito pratiti kroz nacionalne spomenike kojima Jajce obiluje.

U novijoj historiji Jajce je dobilo na regionalni značaj zbog drugog zasjedanja AVNOJ-a 29.11.1943. godine.

U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine sa Mersudinom Hadžićem, intelektualac iz Jajca koji zbog svog rada i dosljednosti ima široku podršku svih generacija i svih konfesija, razgovaramo o Jajcu, koroni i izazovima mladih u bh društvu.

Razgovarao: Voloder Sanadin

AKOS: U junu prošle godine na Vašem automobilu je iscrtan krst. Vaša reakcija je privukla mnogo pozitive reakcije javnosti po čemu ste se izdvojili od sličnih slučajeva. Da li je druga strana očekivala takav pristup od Vas?

Mersudin: Jajce je grad – tipični reprezent bosanskohercegovačke multikulturalnosti i “umjetnosti” suživota. Ljude i njihov karakter nikada nisam gledao kroz društveni status i religijsku pripadnost. Karakter je oličenje kućnog odgoja, te su svi građani shodno tome uvijek pokazivali visok nivo poštovanja kroz moj poslovni i društveni angažman.

S druge strane, uvijek će postojati oni pojedinci koji će zbog svoje ograničenosti  pokušavati plasirati iskrivljenu sliku o Jajcu.  Moja reakcija je odraz moje vjere u dobrotu u svim ljudima. Taj moj krst sam smatrao i smatram velikim “plusem” koji je izazvao reakcije među mojim prijateljima kršćanske vjere koji su, ne samo privatnim pozivima upućenim meni i mojoj porodici, nego i javno osudili ovaj čin.

Njihov stav je bio jasan da neko ko je sposoban uraditi takvo nešto sigurno nije predstavnik dobrih kršćana, jer ih njihova vjera ne uči tome. A ukoliko se pak radilo o nekome ko je zlonamjeran, a sebe naziva muslimanom, definitivno nije uspio u svojoj namjeri jer je time učvrstio moja prijateljstva sa pripadnicima kršćanske vjere, a meni pokazao da sam kroz svoj društveni angažman proteklih osam i po godina u Jajcu, zaista na Pravom putu.

AKOS: S obzirom da radite u Domu zdravlja nemožemo zaobići aktuelne okolnosti da Vas ne pitamo kakvo stanje sa korona virusom u Jajcu?

Mersudin: Trenutno sam zbog potreba zdravstva u Jajcu na specijalizaciji hirurgije glave i vrata-otorinolaringologije u Zenici. U trenutku dok vi radite ovaj intervju sa mnom je ustvari moj prvi dan nakon izolacije jer sam, radeći svoj posao, i sam inficiran SARS-COV-2 virusom. Prošao sam kroz sve faze simptoma jedne viroze, od one opšte slabosti u trajanju od 2-3 dana, preko bolnosti kože do izmijenjenog čula mirisa i okusa, ali bez temperature i kašlja, što predstavlja gotovo atipičnu kliničku sliku.

Uzimajući u obzir sve neophodne parametre i informacije koje imam, u Jajcu je trenutno zadovoljavajuća epidemiološka situacija. Bez obzira kako je virus dospio među nas, on postoji i možemo očekivati poboljšanje opšte epidemiološke situacije tek kad se prokuženost stanovništva virusom desi većini. Na nama, zdravstvenim radnicima je da se borimo, a apelujemo i očekujemo od građana da se pridržavaju općepoznatih epidemioloških mjera.

AKOS: Grad Jajce je grad muzej na otvorenom. U kojoj mjeri su nacionalni spomenici na području Garada Jajca obnovljeni i stavljeni u funkciju obrazovanja, turizma, razvoja… ?

Mersudin: Grad Jajce broji 29 nacionalnih spomenika koji pripadaju razdoblju dugom od oko 2000 godina zbog čega ponosno nosi taj naziv “grad muzej na otvorenom”. Jajce je kolijevka različitih civilizacija, državnih uređenja, vjerskih i etničkih cjelina i svima im je zajednička pripadnost kulturi države Bosne i Hercegovine. Od 29 spomenika, 14 ih je unutar zidina stare gradske jezgre, a 9 van prostora ograničenog bedemom, dok je preostalih 6 rasprotranjeno na široj teritoriji grada. Grad ima svoju javnu ustanovu, Agenciju, koja se brine o kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu i promociji turističkih potencijala, pomijerajući granice kvalitete svaki dan.

Iako postoje još uvijek oni spomenici koji nisu obnovljeni, konzervirani su i stavljeni na raspolaganje u edukativne i turističke svrhe i vrlo su posjećeni. Tu se posebno izdvajaju kompleks Tvrđave, džamija Esma sultanija i vodopad koji spada među najljepše vodopade na svijetu.

AKOS: Jajce je jedan od bosanskih kraljevskih gradova što je sa jedne strane historijsko-kulturno blago dok sa druge strane to je poligon za prekrajanje i svojatanje historije, što je kulminiralo na sporu sa Fethija džamijom?

Mersudin: Na osnovu katastarskih i gruntovnih dokumenata, prema propisima naše države, pravo vlasništva je jasno. Međutim, uzimajući u obzir historijske činjenice, crkva Sv. Marije a kasnije džamija Fethija predstavlja civilizacijske epohe i dio je kulturno-historijskog bogatstva države Bosne i Hercegovine. Svako ko negira njenu funkciju crkve nije dobar musliman, a s druge strane svako ko negira njenu funkciju džamije nije dobar katolik.

Radi se o objektu bez krova koji je prepušten zubu vremena, a trenutno služi u edukativno-turističke svrhe, bez upotrebne funkcije. Prema mišljenju stručnjaka, potrebno je uraditi konzervaciju i restauraciju objekta i definisati mu buduću namjenu. Mudar i suživota vrijedan prijedlog koji objedinjuje civilizacijske epohe i pomiruje sukobljene stavove je da objekat postane sjedište Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini.

AKOS: Jajce kao i druge manje sredine u BiH se suočavaju sa iseljavanjem. Kako vi gledate na ovaj proces i izazov?

Mersudin: Evidentan je porast broja odlazaka mladih ljudi koji zonu sigurnosti i garanciju za svoju budućnost vide izvan granica naše države. Međutim, prosperitet nije u odlasku, već u ostanku i borbi za bolju budućnost. Mladi ljudi su puni kvalitetnih ideja s kojima se ne usuđuju lahko izaći na tržište. Danas smo, više nego ikada u historiji, globalno povezani i otvara se mogućnost da se uvežu mladi u Bosni i Hercegovini sa našim mladim ljudima u inostranstvu. Sad bismo se trebali dobro organizovati u svakom gradu.

Trebamo ojačati našu zemlju naukom i ekonomijom i time učiniti ovo mjesto svojom domovinom. Potrebni su nam stručnjaci iz svih profesija koji će napornim radom ponuditi proizvod i uslugu koji imaju vrijednost na globalnom tržištu. Dužnost nam je motivisati mlade ljude da se bave poduzetništvom,  da oni naprave taj prvi korak u rješavanju svoje budućnosti, kreirajući jedan novi sistem vrijednosti. Svaki mali i srednji biznis na svoj proizvod treba ponosno da stavi pečat “made in BiH”.

AKOS: Vaša poruka čitaocima portala Akos.ba u povodu Dana državnosti BiH?

Mersudin: Hrabrost građana Bosne i Hercegovine, hrabrost naših šehida i odlučnost da se brani domovina su ključni razlozi za opstanak Bosne i Hercegovine. Naša je dužnost da tu slobodu koju smo skupo platili čuvamo i osiguramo našoj djeci.

Ako se možemo ujediniti, osigurati pravdu i vlastitim djelovanjem raditi za opće dobro ispunili smo svoju obavezu prema domovini. Branimo domovinu radom, znanjem i časnim postupanjem.

Sretan nam Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Akos.ba

Povezani članci