Kućno kompostiranje za početnike

No, u urbanoj sredini gdje ljudi žive u stanovima od kojih većina nema balkon, a kamoli zajednička dvorišta, pitanje je je li moguće reciklirati takav otpad.

Odgovor se nalazi u kućnom kompostiranju, jednostavnoj tehnici razgradnje organskih sastojaka u 30 dana, što omogućava kontinuirano dodavanje materijala u posudu zapremnine 40-60 l na duže vrijeme. Jednostavno rečeno kompostiranje je stvaranje uslova za prirodnu razgradnju biomase, što je sasvim normalna pojava u prirodi.

Da bismo ga pokrenuli, ne treba nam enciklopedijsko znanje, nego imitacija prirodnih uslova preobražaja , pri čemu nastaju hranjivi organski spojevi koji poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, prozračuju tlo, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla i otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Ukratko, kuhinjski otpad pretvorit će se u humus. No, prije nego što krenemo s recepturom, važno je istaknuti da je predrasuda da kompost smrdi! Trebamo znati da je kompostiranje aerobni proces i da se neugodni mirisi stvaraju u nedostatku kisika jer dolazi do truljenja, a kisik potiče kuhanje, odnosno rast i razvoj korisnih mikroorganizama. U slučaju da se pojave neugodni mirisi, treba malo prozračiti sadržaj, tj. promiješati sastojke.

Sastojci za kućni kompost:

Potreban materijal – posuda zapremine 40-60l, s poklopcem i rupama razmaknutim od 5 do 10 cm u svim smjerovima.

Ugljikom bogat “smeđi” materijal – piljevina, suho lišće, papir (iako ga je naravno bolje reciklirati!), usitnjeni karton.

Dušikom bogat “zeleni” materijal – ostaci voća i povrća, talog kave, ostaci čaja (i vrećice), suhi začini, pokošena trava, ostaci biljaka , uvelo cvijeće.

U kompost NE stavljamo:

Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode i sl. Oni zahtijevaju drukčije mikroorganizme za preradu i dulje se razgrađuju, a također mogu privući neželjene četveronožne goste, pogotovo u urbanim uvjetima. Također treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompost jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.

Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kad se želi izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 sedmice prije nego što se upotrijebi. Na kraju, dobiveni humus može se bez birge iskoristiti za balkonsku gredicu u kojoj uzgajate povrće ili ukrasno bilje.

Slaganje komposta u fazama:

1 Na dno posude stavite grančice

Na dno posude stavimo 5-10 cm suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.

2. Zatim stavite karton i suho lišće

Zatim stavljamo tanki sloj kartona i 5-10 cm suhog lišća (ili neki drugi ugljični materijal).

3 Dodajte zemlju, stari kompost, glistinac

Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrže mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.

4 Na kraju dodajte organski otpad

Zatim dodajemo organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe:zeleno=2:1 (više ugljika). Svaka 2-4 dana sadržaj promiješamo radi prozračivanja i pazimo da ne bude prevlažno.

jutarnji.hr