Koristan savjet od učenjaka: Kako treba čitati knjige?
Čitanje je svojevrsna hrana za um, pomoću njega se otklanja neznanje, šire vidici, u njemu se uživa. Oni koji su toga svjesni često postavljaju pitanje: “Kako se čita knjiga? Na koji način čovjek može izvući koristi iz čitanja?”
Mnoge su stvari uz pomoć kojih čovjek može zavoljeti čitanje i pomoću kojih će mu ono biti od koristi, a ovdje ću navesti samo neke.
Slobodno vrijeme velika je dragocjenost i nemjerljiva blagodat. Allah, džellešanuhu, zakleo se u Kur’ani-kerimu vremenom, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je u pouzdanom hadisu da se čovjek neće pomjeriti na Sudnjem danu sve dok ne položi račun u vezi sa svojim životom i mladosti.
Ibnul-Dževzi zapisao je: “Čovjek treba znati da ne postoji ništa vrednije od slobodnog vremena, pa ga zato ne treba provoditi u onom od čega nema nikakve koristi, nego treba činiti dobra djela počinjući od onih koja su važnija.” A čitanje je, nesumnjivo, nešto najbolje u šta čovjek može potrošiti svoje vrijeme.
Knjigu treba čitati s određenim ciljem. Onaj ko čita zarad nekog cilja, takav će imati volje za iščitavanjem knjiga, a onaj ko nema cilj gubit će vrijeme. I kvalitet čitanja ne mjeri se po broju pročitanih knjiga niti po vremenu provedenom s knjigom, nego se mjeri po preciznosti u čitanju i vrijednosti pročitanih knjiga.
Ispravno čita onaj čovjek koji pažljivo odabere knjigu za čitanje, koji zna zbog čega je upravo tu knjigu odabrao i koji se prema knjizi odnosi kao prema prijatelju; on uživa u čitanju. U korisne knjige spadaju i one koje se isključivo bave određenim pitanjima.
Kad je riječ o cilju, treba znati sljedeće: sve što je cilj uzvišeniji, to se čovjek više trudi da ga dostigne i postaje vredniji kod ljudi. Čovječe, ovako pristupi knjizi pa ćeš, Allahovom voljom, ostvariti ono što želiš.
Šta olakšava čitanje knjiga?
Treba znati kako početi čitanje knjige. Ponekad čovjek uzalud potroši vrijeme razmišljajući o tome kako će početi. Zbog toga što nema dovoljno iskustva i zbog napora koji predstoji, najteže je čovjeku da se počne baviti nekim novim poslom. Taj se napor može premostiti traženjem pomoći od Milostivog Allaha, traženjem savjeta od onih koji su iskusni, pa i klanjanjem istihara-namaza, ako za tim postoji potreba.
Nadalje, treba dobro i pomno razmotriti od čega je najbolje početi, a kad zaključi šta je prioritet, čovjek će donijeti čvrstu odluku i neće dozvoliti da ga bilo šta pokoleba. Ako čovjek čitajući neku knjigu osjeti dosadu, treba pročitati štivo koje će ga stimulirati. Također, treba uzeti u obzir posljedice koje donosi lijenost, odnosno rezultate koje donosi marljivost.
A kad čovjek počne čitati, makar i samo nekoliko stranica dnevno, treba znati da će ga to, iako još daleko od cilja, stimulirati i osnažiti da nastavi s ulaganjem truda. Bude li mu u početku treško, kasnije će uočiti da je borba protiv lijenosti postala dio njega i napredovat će.
Veoma je korisno pisanje bilješki, bez obzira na to unosio ih čitalac u posebnu svesku ili ih bilježio u samoj knjizi. Pisanje bilješki posebno je važno kad je riječ o čitanju kapitalnih djela.
Zajedničko čitanje donosi mnogostruke koristi, kao što su, naprimjer, jačanje volje i bolje razumijevanje pročitanog. Bilo bi dobro da se čovjek ponekad sastane s prijateljima radi zajedničkog čitanja neke korisne knjige i diskutiranja o njoj.
Također je umjesno da čovjek iščitava životopis istaknutih učenjaka čiji će primjer slijediti. Ebul-Vefa b. Akil govoraše: “Ne dozvoljavam sebi da izgubim imalo vremena. Kad se umorim toliko da ne mogu ni učiti napamet, ni diskutirati o vjerskim pitanjima, ni čitati, legnem i razmišljam, te se uvijek sjetim nečeg korisnog, što zapišem.”
Ebu-Vefa je govorio: “Vrijeme maksimalno koristim i prilikom objeda: preferiram onu hranu koja se lako žvaće, da bih uštedio vrijeme za čitanje i pisanje.” I ovo je rekao o sebi: “Evo, u osamdesetim godinama imam jaču želju za stjecanjem islamskog znanja nego što sam imao u ranoj mladosti.” (Zejlu tabekātil-hanābila, str. 145, 146)
Tu je i upućivanje dove Uzvišenom Allahu, te čitanje zarad Allahova lica. Ovo dvoje imat će za rezultat da će čovjek steći znanje i imati blagoslova u vremenu.
Autor: dr. Muhammed ibn Ibrahim el-Hamed
Izvor: „Havatir (Vodič kroz život – budi sam svoj savjetnik)“
Za Akos.ba pripremio: Nedim Botić
