Komunikacija, od pećinskog crteža do medija
Komunikacija predstavlja suštinski, ali i složen proces razmjene informacija i poruka, kako verbalnih tako i neverbalnih, a značaj ovog procesa se iz dana u dan povećava. Efektivnost navedenog procesa zapravo predstavlja srž društva, srž zajednice, te zaslužuje da mu se posveti pažnja. To je proces u kojem svako od nas individualno učestvuje, pa čak i u onim trenutcima kada to nije propraćeno izgovorenom riječju, dijalogom. Komunikacija traje neprekidno, to je proces u kojem nema stagnacije. Komunikacija je i misao, unutrašnji dijalog, komunikacija je govor tijela, ona je ključ za sva vrata, ona je naša najčešća i neizostavna aktivnost. Njen historijski put seže u same početke postojanja ljudske vrste, a prosti oblici prenošenja poruka su se kroz vrijeme unaprijeđivali i usavršavali, tako da danas u 21. vijeku imamo mnogobrojne načine komunikacije. Na samom početku govora o ovom segmentu, značajno je istaknuti da su jedan od najvažnijih aspekata komuniciranja u svim fazama razvoja civilizacije mediji, odnosno posrednici preko kojih se distribuiraju komunikativni sadržaji između sudionika u komunikaciji. Mediji su oni koji najlakše i najdalje odašilju informacije i poruke. Međutim, sporazumijevanje u najranijim vremenima ostvarivalo se najjednostavnijim komunikacijskim znakovima, odnosno sistemom vizuelnih i zvučnih znakova, Koristili su se razni crteži, prosti simboli i znakovi. Arheolozi su utvrdili navedeno, pronašli su više znakova pomoću kojih su ljudi pokušavali izraziti sebe kao što su pećinski crteži, alati i slično. To nije bilo dovoljno, pa se iz potrebe čovjeka za izražavanjem misli i osjećaja govorom razvio jezik. To na neki način možemo obilježiti kao prapočetak društvenog komuniciranja. Stari Indijci i Kinezi razvili su svoj sistem komuniciranja koji se sastojao od pisma i glasničke službe, a zahvaljujući pismu počinje se razvijati i književnost. Spomenute tehnike se preuzimaju i u drugim narodima i kulturama, te se prilagođavaju datom podnevlju. Unaprijeđivanje komunikacijskog toka se nastavlja pa iz potrebe za efikasnijom komunikacijom među ljudima nastali su znakovi koji su poznati pod nazivom pismo, a prethodio mu je dug period u kojem su se ljudi izražavali raznim rezbarijama i pećinskim crtežima. Grci i Rimljani prvi otvaraju škole u kojima djecu uče pisanom komuniciranju pomoću alfabeta, pa možemo reći kako je alfabet preko Grčke i Rima postao osnova za sva savremena pisma u svijetu. Ovo će biti uzrokom niza drugih otkrića, koja će postati olakšavajućim sredstvima komunikacije. Najveći napredak u sferi komunikacije bilježi se u Srednjem vijeku pronalaskom papira od strane Kineza i njegovim usavršavanjem i prenošenjem u Europu od strane Arapa te on postaje univerzalno sredstvo za pisanje. Slijedi izum pisaćeg stroja, koji je označio novi revolucionarni pomak u sferi komuniciranja.
Naučna otkrića rezultirala su pronalascima telegrafa, telefona, radija, televizije, fotografije, računara i slično. Telegraf je radio je na principu svjetlosnih signala. Telefon se počinje koristiti polaganjem telefonskih linija između korisnika putem kojih su se slali signali i tako prenosili zvuk između korisnika. Kasnije telefon postaje najkorištenije sredstvo komuniciranja među ljudima. Radikalne promjene u razvoju komuniciranja unio je izum radija. U tehnološkom smislu to je prijenos informacija na daljinu bežičnim putem. Novu stepenicu stvarnosti omogućila je televizija. Ovom izumu najveći doprinos su dali fizičari otkrivši elektricitet i elektrone. Naredni korak u televizijskom osvajanju svijeta učinjen je uvođenjem satelitske tehnologije u sistem prijenosa televizijskog programa, čime je televizija čitav svijet pretvorila u globalno selo. Telvizija i film su 20. stoljeću najavili eru multimedijskog komuniciranja. Današnja tehnika osigurala je da u svakom trenutku možemo komunicirati s ljudima i sa najudajenijih područja zemljine kugle. Za relativno kratko vrijeme sateliti su omogućili da čitava zemaljska kugla bude jedinstven medijski prostor. Dakle, početkom možemo smatrati pećinske crteže, vremenom se u bićima javila potreba za govorom, slijedi nastanak pisma, što je rezultiralo valom novih otkrića, tako da danas živimo u svijetu mnogobrojnih dostupnih vidova komunikacije. Za kraj možemo kazati da je komunikacija je općeprisutan proces razmjene informacija među bićima. Međutim, pod komunikacijom podrazumijevamo i mnogo više osim samog dijaloga, komunikacija je i misao, unutrašnji dijalog, govor tijela. Historijski put i razvoj komunikacije seže u same početke postojanja ljudskog roda, propraćen je mnogobrojnim otkrićima i napretcima, a danas postoje mnogobrojni načini distribuiranja komunikativnog sadržaja među sudioicima komunikacije, pri čemu mediji u savremenom dobu predstavljaju jedan od najvažnijih aspekata komunikacije.
Za Akos.ba: Rabija Arifović
