Kako muslimani dočekuju ramazan u kriznim područjima svijeta

Piše: Kemal Obad

Svaki ramazan donosi novu snagu i budi skrivene nade u bolju sutrašnjicu. U vremenu velikih očekivanja i neplaniranih prevrata, muslimani u svakom dijelu svijeta su suočeni sa određenim pitanjima nad svojom egzistencijom te duhovnim i materijalnim opstankom. Proteklih godina ramazan za mnoga muslimanska društva dočekan je u ambijentu netrpeljivosti, tragedije i u atmosferi ratnih razaranja. U mnogim područjima stanje se uopće nije promjenjenilo, a u pojedinim situacija se značajno pogoršala.

Muslimani Mijanmara

Rohinja muslimanska manjina u Mijanmaru od 2012. godine nalazi se i dalje u veoma teškom stanju. Okruženje u kojem se nalaze ni na koji način nije po tragediji drugačije nego što je to prije 3 godine. Budistička vlada još uvijek ne priznaje Rohinja, i smatra ih „nezakonitim imigrantima“ iz Bangladeša. Prema podacima UN-a preko 140000 je raseljno od početka eskalacije i nasilja od strane budističkih ekstremista. Prošli mjesec Dalali Lama je opet pozvao Aung San Suu Kyi, dobitnicu Nobelove nagrade za mir da učini više u zašiti muslimanske manjine i reaguje na diskriminaciju sa kojom se suočavaju muslimani. Oko 3100 izbjeglica iz Burme je posljednih nekoliko dana potražilo utočište u Maleziji, Indoneziji i Tajlandu, a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) navodi da oko 8000 izbjeglica još uvijek živi na malim brodovima koji plutaju Bengalskim zalivom, sve više bez pristupa hrani i pitkoj vodi. Koncetracioni kampovi još uvijek postoje pod vodstvom budističkih monaha, te se prema podacima Human Right Watch-a Rohinja muslimani prodaju kao robovi ili se koriste u obavljanju teških fizičkih poslova. Problem je i u izbjegličkim kampovima van Burme, u kojima dolazi do zlostavljanja muslimana. Uprkos pozivu Dalai Lame ovogodišnji ramazan Rohinja muslimani ponovo dočekuju u koncetracionim kampovima, na brodovima za izbjeglice ili kao stranci u drugim zemljama u kojim su uspjeli pronaći spas, bez prava na identitet i svoju vjeru.

Političke krize u vrijeme ramazana

Muslimani Libije ramazan dočekuju u jeku politčke krize, podijeljenosti vlasti (jedna sa sjedištem u Tubruku, proklamovane kao anti-islamske i one vlade u Tripoliju, koja se broji kao proislamska). Iako se proteklih mjeseci nastoje voditi pregovori kojima se pokušava naći kompromis, nastabilnost libijske političke scene snosi ekonomske posljedice koje osjeća većina stanovništva. Ramazan Libiju zatiče i u dubokim plemenskim podjelama, netrpeljivostima i još uvijek velikom dijelu razrušenih neobnovljenih gradova i naselja. Pozitivan je primjer stanovnika Bengazija koji proteklih sedmica čiste ulice i nastoje urediti parkove pred dolazak mubarek mjeseca. Malo je vjerovato da će se postići politički koncezus čak i tokom ramazana, ipak libijci nastoje uprkos poteškoćama ramazan dočekati u što ugodnijem ozračju.

Palestinci ramazan dočekuju u podijeljenim osjećanjima. Uz visoku stopu siromaštva, posebno u pojasu Gazze, palestinci se također na politčkom planu bore za priznanje svoje države. Do sada je ukupno 135 članica Ujedinjenih nacija od ukupno 193 priznalo državu Palestinu. Također, problemi oko potiskivanja muslimana sa njihovih rodnih mjesta i oduzimanje zemljišta i dalje predstavlja velik izazov, kao i prelazak granice sa Egiptom. Ovogodišnjeg ramazana mnogi palestinci, posebno mladi izrazili su želju da se bave trgovinom, a imajući u vidu je ramazanski ambijent u Palestini profitabilan period, očekuju se da će mnogim porodicama pomoći u rješavanju socio-ekonomskih problema.

Iftari u ratnim razaranjima

Odkako su prošle godine pripadnici tzv. „Islamske države“ krenuli u sve veće osvajanje dijelova Iraka i Sirije, te došli do granice Turske, situacija na svim zaraćenim područjima prelazila je u agoniju i stanje beznađa za sve muslimane koji su se zadesili na tom putu nemilosrdnog razaranja. Nakon godinu svog zvaničnog postojanja ID i dalje čvrsto drži kontrolu nad gradom Mosulom, preuzeli su i antički grad Palmiru te Ramadi u maju. Prepostavlja se da će ekstremičke grupe ID-a nastaviti i svoje pohode u blagoslovljenom mjesecu. Saudijska arabija koja je u proteklom periodu predvodila oštru kampanju protiv ID-a, ovog ramazana uvela je posebne mjere sigurnosti, naročito nakon prošlomjesečnih napada na džamije u mjestima Katif i Dammam.

Već 4. godinu muslimani Sirije svoj ramazan provode u izbjegličkim kampovima unutar ili van Sirije ili čak samim ratitištima. Njihov status je dodatno pogoršan međumuslimanskim sukobima i različitim frakcijama koje nastoje ostvariti svoj uticaj i legitimitet u zonama koje su označene kao opasne. Do sada je čak 9 miliona sirijaca protjerano, a oko 3 miliona se nalazi u izbjegličkim kampovima van Sirije.

Muslimani Tatari sa poluotoka Krim, kojeg je aneksirala Rusija prošle godine, broje 13% krimske populacije i suočavaju se sa teškoćama u ostvarivanju prava na svoj identitet.. U aprilu je ugašen jedini TV kanal na tatarskom jeziku, a od nedavno nastoji se potisnuti i sva vjerska literatura iz džamija i drugih islamskih institucija, iako tamošnja zajednica muslimana uspješno spriječava razvoj i pojavu ekstremizma kod mladih. Cijeli Krim se suočava sa nedostakom vode, električne energije, infrastrukturom i brojnim ekonomskim problemima.

Mjesec ramazan mnogi muslimani dočekat će teška srca i zabrinuti za budućnost svojih porodica. U teškoćama koji otežavaju njihov život, ramazan će ipak doživjeti u ozračju kur’anske riječi, namaza i dodatnih ibadeta, kao obnovu snage za novo sutra. Za mnoge muslimane u spomenutim mjestima iftari će zavisiti od humanitarnih donacija i organizacija. U bijegu od sumorne stvarnosti muslimani zaraćenih područja, kao i mjesta na kojima na bilo koji način osjećaju ugroženost i trpe nepravdu, zasigurno neće propustiti da ramazan provedu na način da osjećaju njegovu blagost i unaprijede svoje duhovno stanje. A i druge muslimane svijeta koji dočekuju ramazan u povoljnijim materijalnim i duševnim uvjetima, ramazan je prilika da osjete povezanost ummeta u njegovim problemima ali i uspjesima.

Preuzeto iz IIN Preporod