Institucionalna diskriminacija ujedinila je Bošnjake Livna
Piše: Hamza RIDŽAL
U obnovljenoj zgradi “Gajreta” u Livnu smještena su sjedišta skoro svih bošnjačkih institucija u ovom gradu. Tu je sjedište SDA, “Preporoda”, “Merhameta”, boračkih udruženja… U zgradi u koju je uloženo oko milion maraka u posljednjih petnaestak godina, koliko traje njena još nedovršena obnova, susreli smo se s predstavnicima Bošnjaka Livna. Njihova glavna poruka mogla bi se sažeti u misao da su Bošnjaci u Livnu građani drugog reda, a da ih vidljivim u javnom prostoru čini izuzetno jedinstvo i organiziranost. Bošnjaci Livna ne mogu ostvariti pravo na obrazovanje na bosanskom jeziku s nacionalnom grupom predmeta, ne mogu imati nacionalnu biblioteku, a demobilizirani borci i logoraši nemaju nikakva prava.
Posljedica je to dugogodišnje vladavine HDZ-a Kantonom 10, najvećim kantonom u Federaciji Bosne i Hercegovine, čije je sjedište upravo u Livnu. U Kantonu 10, prema posljednjem popisu stanovništva, živi oko 100.000 stanovnika, od čega dvije trećine čine Hrvati. Bošnjaka ima oko 10%. U samom Livnu, prema popisu, živi 34.000 stanovnika, od čega oko 5.000 Bošnjaka. “To je veliki uspjeh ako imate na umu šta smo ovdje prošli. Mislim da je to značajan broj ljudi za čija se prava treba boriti. Treba imati na umu da su rezultati popisa jedno, stvarno stanje ljudi u gradu nešto je sasvim drugo. Od gvardijana sam saznao da, prema crkvenim podacima, u Livnu stvarno živi manje ljudi nego što pokazuje popis. Stanovništvo masovno odlazi, posebno mladi”, kaže predsjednik Općinskog vijeća Livno Sead Hadžijahić.
Više na Stav.ba.
