Brak i porodicaU Fokusu

Ako želite da vas dijete sluša, vi ste prvi koji moraju ga saslušati

U posljednje vrijeme, roditelji se sve više žale da djeca ne razgovaraju sa njima. Razlog tome može se potražiti da u većini porodica oba roditelja rade. I današnja tehnologija utiče na to da djeca poslije škole radije provode vrijeme surfajući Internetom ili gledajući TV.

Roditeljima nakon napornog radnog dana to naravno ne pada toliko teško.

No, nakon što uvide da ipak ne poznaju toliko dobro svoju djecu, pokušavaju to ispraviti.

Nisu sva djeca ista. Među njima postoje ogromne razlike. Ipak, većina djece teži ka brižnim odnosom sa svojim roditeljima. Roditelji su za djeca sigurna baza iz koje mogu da istražuju svijet i u koju se uvijek mogu vratiti. Roditelji su za djecu također i oslonac, i često im se obraćaju kad imaju neke nedoumice.

No, ako roditelji ne odgovaraju adekvatno na dječije potrebe, djeca se znaju udaljiti. Vremenom mogu da se udalje toliko, da na kraju roditelji i djeca postanu samo stranci koji žive pod istim krovom.

Bez obzira koliko ste zaposleni, uvijek možete pronaći nekih desetak minuta da pitate vaše dijete kako je provelo dan. To će značiti za vaš odnos. Ako dijete dođe i požali vam se na nešto, nemojte da umanjujete njegove probleme, za dijete, ti problemi su najveći. Ako ukažete poštovanje dječijim problemima, velike su šanse da će i dijete ukazati poštovanje i vašim problemima. Ako razgovarate sa vašim djetetom i ono će razgovarati sa vama.

Ako vam se dijete požali da ga nešto boli, ne morate reći „I mene boli…“

Saslušajte dijete i pokušajte mu pomoći. Dijete želi da razgovara o svom bolu, ne o vašem.

Ako želite da vas dijete sluša, vi ste prvi koji moraju slušati. Djeca oponašaju sve što vide. Ako želite da razgovarate sa vašom djecom, vi prvi treba prići i razgovarati sa njima. O bilo čemu. Na taj način će povezanost mešu vama da raste.

Ako od najranijih dana gradite otvorenu komunikaciju, nećete se pitati koja je omiljena boja vašeg djeteta, ili igračka. Nećete se pitati što ga čini sretnim, a što ga rastužuje. Niti ćete biti u nedoumici šta je najveća nada, a šta najveći strah vašeg djeteta. Ko mu je najbolji prijatelj?

Ima roditelja koji ovo ne znaju. I ne da im to djeca nisu rekla, nego nekad davno oni nisu slušali pa su djeca prestala da govore. A roditelji su se obradovali jer nakon napornog radnog dana nije bilo više bezveznog dječijeg brbljanja. I zavladala je tišina.

Za Akos.ba piše: Šejla Musić

Povezani članci

Back to top button