Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Hamdija Kapidžić se bavio naukom četrdeset pet godina

Hamdija Kapidžić se bavio naukom četrdeset pet godina

Hamdija Kapidžić je još jedan u nizu istaknutih bošnjačkih intelektualaca koji dolaze sa područja Hercegovine. Rođen je 1904. godine  Bileći, osnovno školovanje završio je u rodnom mjestu, srednje u Mostaru, a studij historije na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1928). Čitav radni vijek proveo je u Sarajevu kao profesor srednjih škola (1928-1949), profesor Više pedagoške škole (1949-1952), docent i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1952-1973). Naučnim radom počeo se baviti po završetku studija i punih četrdeset pet godina obrađivao teme iz političke, ekonomske, socijalne i kulturne historije Bosne i Hercegovine u XIX i XX stoljeću (do 1918).

Veliki broj objavljenih radova

Objavio je preko 120 naučnih i stručnih radova. Glavna djela su mu: „Hercegovački ustanak 1882. godine“, i „Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske vladavine, Sarajevo 1968.“

Bio je glavni urednik i član više redakcija naučnih časopisa, ugledni univerzitetski profesor i pedagog, a za svoj naučni doprinos biran je 30.V 1969. za dopisnog člana ANUBiH. Za svoja naučna djela nagrađen je 27- julskom (republičkom) nagradom i 6-aprilskom nagradom grada Sarajeva.

Svakako, njegovo djelo „Hercegovački ustanak 1882. godine“ predstavlja kapitalno izdanje koje govori o ovoj veoma bitnoj temi, a aktuelno je i danas, o čemu govori veliki broj stručnih radova koji se pozivaju na ovo Kapidžićevo djelo.

 

Životopis Kreševljakovića

Jedno od značajnijih djela Kapidžića je svakako detaljno urađena biografija o još jednom vrsnom bošnjačkom intelektualcu Hamdiji Kapidžiću. Stoga on o Kreševljakoviću iznosi svoje viđenje:

„U ličnosti Hamdije Kreševljakovića sjedinile su se rijetke osobine duboko humanog čovjeka i istrajnog ispitivača naše prošlosti. On je imao mnogo razumijevanja za ljude, počevši od velikog broja njegovih učenika prema kojima je neobično pažljiv , pa do ljudi s kojima je sara- đivao. Prema svima je bio ljudski širok i pomagao je bez ustezanja. „

Ovaj odlomak nam govori ne samo o ličnosti Kreševljakovića, nego i o Kapidžiću koji je osim ulaganja u intelektualni razvoj, na ovaj način prezentirao svoju ličnost, sklonu ka druženju i uspostavljanju prijateljskih odnosa.

Kapidžić je preminuo 16.1.1974. godine, a iza sebe je ostavio veliki broj korisnih djela koja se i danas u velikoj mjeri koriste u različite svrhe.

Za Akos.ba priredio: Admir Lisica

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top