Emanet džume
Ustao je Džafer rano,
Još se zvijezde na horizontu vide,
Odlučio je i ovoga petka
S malim Vedom da na džumu ide.
Okupao se, počešljao,
I obukao svečano odijelo,
Želi čist stat na namaz
I na sedždu skrušeno spustat svoje čelo.
Želi sina malenoga
Naviknut da klanja džumu,
Djecu svoju odgojiti u dinu,
Taj emanet vazda mu na umu.
Proučio je suru Kehf
I donio mnoštvo salavata,
S ponosom će otklanjati džumu
I poslije nafilu barem dva rekata.
Neka Vedo osjeti ljepotu
Kad u džematu vidi mnoge ljude,
Pa da sutra kad i on poraste
Pravi vjernik k’o i babo bude.
Dragi Bože, učvrsti ih
U časnome dinu i imanu,
Spusti na njih smirenost i sreću
Svaki put kad na namaz stanu.
Za Akos.ba piše: Admir Iković