Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Divan Morića han – Sarajevska oaza mira

Divan Morića han – Sarajevska oaza mira

Hanovi su najčešće građeni u čaršiji ili njenoj blizini, oni su služili za odmor putnika i prenoćište. Također, mnogi hanovi imali su i trgovačku svrhu, a u nekima su se mogle naći i kafane specifične za osmansko doba. Sličnu namjenu imao je i Morića han, koji je veoma dobro očuvan i danas. Morića han građen je na kat, a zbog svoje specifične gradnje koja se razvijala u širinu ne djeluje glomazno kao većina hanova sličnog tipa. Upravo ovakva gradnja omogućila je zaštitu od vremenskih nepogoda, a posebno je bilo značajno objezbjediti dobre uslove za konje koji bi se nalazili u donjem dijelu hana. U Morića hanu nalazio se i veliki broj magaza koje su izdavane trgovcima pod zakup, a na taj način se dodatno razvijala čaršijska trgovina.

Vlasništvo Gazi Husrevbegova vakufa

Najveći graditelj kojeg Sarajevo pamti svakako je Gazi Husrev-beg. Upravo je i Morića han spadao u njegov vakuf, međutim zakupci ovog hana bili su Mustafa-aga Morić i njegov sin Ibrahim Morić, te zbog toga ovo mjesto i danas nosi naziv po njima. Kada je riječ o cijenama zakupa u vakufskim obračunima se može vidjeti da kirije nisu bile nikada velike, pa tako ni Morići nisu morali izdvajati puno novca za korištenje ovog hana. Tokom osmanskog perioda hanovi su se izdavali na zakup godinu dana, dok se to mijenja dolaskom austrougarske vlasti kada se zakupcima hanovi daju na tri godine. Specifično za hanove bilo je to da su oni većinom bili siromašni sa inventarom, a takav običaj nije mimoišao ni Gazi Husrev-begovu zadužbinu. Značaj Morića hana bio je veliki, posebno zbog toga što je on vremenom postajao trgovačko sjedište, a potencijal ovog kompleksa korišten je i nakon osmanske vlasti.

Mjesto za sastanke i političko djelovanje

Naime, nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske u prostorijama Morića hana sastao se revolucionarni odbor koji je rezmatrao stanje nastalo novim političkim promjenama. Također, borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju naše domovine tokom vlasti Austro-Ugarske bila je povod raznih sastanaka glavnog egzekutivnog odbora unutar prostorija Morića hana. Mladi muslimani su se također sastajali u Morića hanu, posebno u udruženju „Trezvenost“ čije su se prostorije nalazile na spratu ovog objekta. Kasnije djelovanje Mladih muslimana bilo je također vezano za ovaj han, jer su njihove prostorije bile smještene na spratu Morića hana, sa suprotne strane od nekadašnjih prostorija udruženja „Trezvenost“. Danas također „Mladi muslimani“ djeluju također iz Morića hana, a zanimljivo je da se njihove prostorije  nalaze na istom mjestu kao što je to bilo na samim počecima ove organizacije.

Susreti sarajevske omladine i radoznalih turista

Danas je Morića han najviše poznat po tradicionalnoj bosanskoj kafani Divanu, kultnom okupljalištu sarajevske omladine, ali i svih onih koji žele pronaći mir, te svoje slobodno vrijeme provesti uz popularnu „Zaimovu kafu“. Čitav ambijent podsjeća na neka prošla vremena, ispunjena nostalgijom, što ovo mjesto čini posebnim u odnosu na slične objekte. Naravno, zbog historijskog značaja Morića hana, veliki broj turista rado posjećuje ovo mjesto iz razloga što im upravo ovo mjesto može ispričati historijsku priču o jednom vremenu na veoma jednostav način.

Zaimova kafa

Za Akos.ba piše: Admir Lisica

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top