>
Bihaćka ljepotica treba hitnu rekonstrukciju: Posebno ugrožena munara džamije Fethije Bihaćka ljepotica treba hitnu rekonstrukciju: Posebno ugrožena munara džamije Fethije
Zbog oronulosti 1864. godine sultan Abdul-Aziz naređuje detaljnu rekonstrukciju džamije Fethije. Tada je srušen toran i napravljena munara. Džamija je detaljno te godine restaurirana,... Bihaćka ljepotica treba hitnu rekonstrukciju: Posebno ugrožena munara džamije Fethije

Zbog oronulosti 1864. godine sultan Abdul-Aziz naređuje detaljnu rekonstrukciju džamije Fethije. Tada je srušen toran i napravljena munara. Džamija je detaljno te godine restaurirana, odnosno rekonstruisana. Ozbiljnijih rekonstrukcija od tog datuma nije bilo, osim nešto nakon Drugog svjetskog rata u kojem je džamija malo gorjela, odnosno kada je krov stradao

Džamija Fethija u Bihaću, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i jedna od rijetkih europskih islamskih bogomolja u gotičkom arhitektonskom stilu, zahtijeva sveobuhvatnu rekonstrukciju jer se to nije radilo više od vijeka i pol, a posebno je ugrožena njena munara koja je znatno oštećena u posljednjem ratu u BiH s obzirom na to da je nekoliko puta bila pogođena granatom.

Abdul-Aziz Nuspahić, imam džamije Fethija, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi kako nije stručan da kaže šta sve zahtijeva rekonstrukciju na džamiji, ali na osnovu onoga što su njima u Islamskoj zajednici u Bihaću rekli iz Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Unsko-sanskog kantona, da je možda ovog trenutka najkritičnija munara džamije.

“Munara je dosta stradala u ratu. Ima dosta pukotina i po mom laičkom mišljenju smatram da bi to trebalo hitno odraditi. Mada ima nekih pukotina u oba zida koja se nalaze paralelno. U tom smislu trebala bi neka detaljna, stručna analiza da pokaže šta bi to trebalo sve da se uradi na džamiji, a šta ne”, naveo je efendija Nuspahić.

Naglasio je da je džamija Fethija ugroženi nacionalni spomenik BiH i apelovao na sve nadležne institucije da dođu i utvrde u kakvom stanju je ova džamija.

“Džamija zahtijeva u ovom momentu, na samo u ovom, nego je to trebalo i u prijašnjim vremenima obaviti, detaljnu rekonstrukciju da ne bi dolazilo do daljnjih i većih oštećenja”, poručuje efendija Nuspahić.

Dok čeka detaljniju obnovu i rekonstrukciju, zahvaljujući angažmanu njenog imama i džemata, odnosno Islamske zajednice u Bihaću, džamija Fethija uređena je i osvježena pred ovogodišnji ramazan.

“Mi smo okrečili džamiju, prali smo tepihe. Gledamo da nam bude lijepo i čisto tijekom mjeseca ramazana”, ističe efendija Nuspahić.

Istakao je da džemat koji okuplja vjernike u džamiji Fethija tokom ramazana ima u planu sprovođenje uobičajnih aktivnosti, pored dnevnih namaza, planirano je učenje mukabela na sabah-namazu i ikindija-namazu.

“Uobičajno, idu teravije u svom terminu. Gledat ćemo da pravimo neka druženja za mlade vikendom poslije teravih-namaza. Možda i neka dnevna druženja, ko bude zainteresiran zbog posta. To budu uobičajne ramazanske aktivnosti. I sve ono drugo što dođe, a posebno 17. noć ramazana Lejletu-l- Bedr, Noć bitke na Bedru i 27. noć ramazana Lejletu'l-kadr, kada se izvode redovni programi. Ima tu još nekih usputnih dogovaranja o nekim aktivnostima tako da je to malo i nepredvidivo”, kaže efendija Nuspahić.

Osim u vjerske, džamija Fethija u Bihaću u posljednje vrijeme sve više služi i u turističke svrhe, jer je postala nezaobilazno mjesto za sve posjetioce koji dolaze u Bihać.

“Mi posljednjih godina imamo dosta turista koji nam dolaze. Ne samo turista iz islamskih zemalja, muslimana. Imamo dosta turista posebno, što je veoma zanimljivo, iz Slovenije i iz Hrvatske. To su ljudi koji dođu baš sa namjerom, kada dođu tu da posjete i džamiju. Oni su dobro došli. Mi njih lijepo ugostimo. Ispričamo sve ono što znamo i svakako taj momenat treba iskoristiti, ne trebamo bježati od njega. Mi smo tu, svi oni koji žele da dođu i posjete džamiju u bilo kom smislu su veoma, veoma dobro došli”, poručio je efendija Nuspahić.

Imam džamije Fethija kaže kako su posjetioci, posebno strani, fascinirani njenom istorijom.

“Možda su čak više fascinirani nego što smo mi sami fascinirani. Ljudi znaju, čitaju po internetu, dođu i meni ispričaju neke zanimljive detalje o džamiji Fethija. Tako da često ljudi koji dođu sa strane znaju više o ovakvom objektu nego mi sami”, smatra ef. Nuspahić.

Smatra kako je apsolutno važno posvetiti pažnju nacionalnim spomenicima BiH, ne samo džamiji Fethiji: “Inače, kao nacija pridajemo pažnju nekim drugim stvarima, možda iz nekih objektivnih razloga, možda nekih nerazumljivih razloga. Ali, na nama je da se trudimo, da ukazujemo ljudima na to. Džamija Fethija je prvenstveno džamija, ali je ona i nacionalni spomenik i svako je dobro došao u džamiju bilo u koju svrhu ili da dođe turistički da pogleda ili u molitvene svrhe. Mi nemamo prema tome nikakvih zadrški.”

Smatra da je promocija nacionalnih spomenika BiH, pa tako i džamije Fethija, jedan od važnih segmenata, te je stoga poruka vlastima na svim razinama u BiH da u tome pomognu.

“To je možda i žila kucavica i našeg identiteta i našeg opstanka”, istakao je ef. Nuspahić.

Džamija Fethija je po mnogo čemu, kazao je efendija Nuspahić, karakteristična, ne samo za Bihać nego i za državu BiH, pa i za Evropu.

“Džamija Fethija je prvenstveno bila crkva svetog Ante Padovanskog, koja je napravljena između 1260. i 1266. godine. Služila je kao dominikanska crkva sve do 1592. godine, kada su Osmanlije preuzele Bihać. Kako je ona postala džamija, ima mnogo nekih špekulacija i priča. Mi imamo saznanja i određenu dokumentaciju da je Bihać, odnosno uži centar grada sedam godina prije dolaska Osmanlija u potpunosti bio izgorio. Kada su Osmanlije ušle u grad, zatekli su crkvu koja je u potpunosti bila izgorjela, nije imala krova, ničega, samo zidove. Tada su od već odlazećeg katoličkog stanovništva, koje se polako isljevalo iz ovih krajeva, Osmanlijama za određene novce ustupili objekat, odnosno platili su im za to da preurede crkvu u džamiju”, istakao je efendija Nuspahić.

Sama činjenica da je crkveni toranj stajao do 1864. godine na istom mjestu gdje je munara, sa kojeg su muslimani učili ezan, kaže efendija Nuspahić, može posvjedočiti tome.

“Zbog oronulosti, 1864. godine sultan Abdul-Aziz naređuje detaljnu rekonstrukciju džamije Fethije. Tada je srušen toran i napravljena munara. Džamija je detaljno te godine restaurirana, odnosno rekonstruisana. Ozbiljnijih rekonstrukcija od tog datuma nije bilo, osim nešto nakon Drugog svjetskog rata u kojem je džamija malo gorjela, odnosno kada je krov stradao. Ali, to ne možemo smatrati većim, odnosno ozbiljnijim rekonstrukcijama”, ističe ef. Nuspahić.

Dodaje da je Fethija i najstarija islamska bogomolja u čitavoj Evropi koja je sagrađena u gotskom stilu. Efendija kaže kako se je to veoma rijetko igdje u svijetu.

Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 1. do 7. jula 2003. godine, graditeljsku cjelinu Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča i natpisi u Bihaću proglasilo je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U malom haremu ispred džamije Fethija 1995. godine ukopan je Irfan Ljubijankić, tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH, koji je ubijen prilikom pada helikoptera pogođenog raketom ispaljenom sa srpskih položaja prilikom povratka u Bihać.

Pogledajte i video:

akos.ba

 

 

 

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

No announcement available or all announcement expired.