Priče o životinjama spomenutim u Kur’anu: “Pa Allah posla gavrana…”
Pa Allah posla gavrana…
Prilikom iščitavanja kur’anskih pripovijesti o Allahovim odabranicima nalazimo i kazivanje o dvojici sinova Adema, a.s. koji su se zvali Habil i Kabil. Inače je naša majka Hava uvijek rađala blizance, muško i žensko, a takvih poroda je prema čuvenom mufesiru Taberiju bilo dvadeset, što znači da je rodila četrdesetoro djece.[1]
Među njima su najpoznatiji Habil i Kabil koje Kur’an spominje u suri El-Ma’ide. Prema Allahovom zakonu kojeg je propisao Ademu, a.s., njegovim sinovima je naređeno da se ožene sestrama iz drugog poroda, a ne bliznakinjama. Prema tome, Habil je trebao oženiti Kabilovu bliznakinju, a Kabil Habilovu.
Iklima, Kabilova bliznakinja, uopće nije ličila na Lejusu, Habilovu bliznakinju, koja je bila manje lijepa od Iklime.[2]
Zbog toga Kabil je htio da uzme onu koja je bila namijenjena Habilu, pa mu je Adem naredio da oženi Habilovu bliznakinju. Kada je to ovaj odbio, Adem im je naredio da prinesu žrtvu, a on sam se uputio u Mekku da obavi hadždž. Prije nego je pošao, Adem je od nebesa tražio da mu čuvaju djecu, ali su to ona odbila. Zatim je to tražio od zemalja i brda, ali su to i oni odbili, pa se Kabil prihvatio tog emaneta. Kada je Adem otišao, njih dvojica su prinijela žrtvu; Habil je imao stoku pa je zaklao jednu mladu ovcu, a Kabil je prinio žrtvu u svežnju najslabijeg žita. Kada je vatra sišla, progutala je Habilov kurban, a Kabilovu žrtvu nije ni dotakla. Na što se Kabil naljutio i rekao da će ubiti Habila, kako ne bi oženio njegovu sestru! Na to je Habil odgovorio da Allah prima žrtvu od bogobojaznih.[3]
Uzvišeni Allah nam u suri El-Maide spominje ovaj događaj i kaže: „I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: “Sigurno ću te ubiti!” – “Allah prima samo od onih koji su dobri” – reče onaj. “I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. Ja želim da ti poneseš i moj i svoj grijeh i da budeš stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike.” I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga on ubi i posta jedan od izgubljenih.“ (El-Ma’ide, 27-30)[4]
Hafiz Ibn Kesir u svom čuvenom djelu Kasasul-enbija’ navodi više predaja u kojima se navodi da je Habil fizički bio jači od svoga brata, ali ga je vjera u Allaha spriječila da digne ruku na njega, za razliku od Kabila koji nije imao takav nivo vjere. Budući da je to prvo ubistvo uopće na Zemlji, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Niko nikoga na pravdi Boga neće ubiti, a da dio krivice neće snositi Ademov stariji sin (Kabil), jer je on prvi koji je ubio.“[5]
Dalje saznajemo da je Kabil nakon što je ubio svoga brata nosio ga na leđima ne znajući šta sa njime uraditi pa je Allah, dž.š., poslao dva gavrana koji su također bili braća, te nakon što su se borili, jedan drugog je ubio, a potom iskopao rupu u zemlji i sahranio svoga brata. O tome Uzvišeni Allah kaže: „Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga. “Teško meni!” – povika on – “zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!” I pokaja se.“ (El-Ma’ide, 31.)
Nakon što je Kabil vidio ovaj prizor postupio je na isti način sa svojim bratom kao što je to uradio i gavran. Međutim, za detaljnije upoznavanje sa ovom temom uputio bih vas na neko djelo koje govori o ovoj događaju, a jedno od tih je spomenuto djelo od Ibn Kesira koje je svjetlo dana na našem jeziku ugledalo zahvaljujući travničkom muftiji dr. Ahmedu Adiloviću, a štampano je pod naslovom Kazivanja o vjerovjesnicima. U nastavku teksta želio bih se osvrnuti na spomenutog gavrana, jer uistinu je zanimljivo zašto je Uzvišeni Allah baš njega odabrao i poslao, kako se kaže u kur’anskom ajetu, da pokaže Kabilu postupak ukopa umrle osobe. Zašto to nije bila neka druga ptica, ili, pak, neka druga životinja? Zašto gavran? U nastavku ćemo vas upoznati sa osnovnim karakteristikama ove ptice, ali i nekim naučnim činjenicama koje ovu pticu izdvajaju od ostalih.
Gavran (lat. Corvus corax) je vrstaptica iz porodicevrana. Na arapskom jeziku se kaže gurab, a na engleskom raven. Zbog svoje veličine, boje, očigledne inteligencije i ishrane na leševima, vrane i gavranovi imaju vrlo važno mjesto u folkloru. Ove elegantne, inteligentne i razigrane crne ptice spominju se kroz brojne mitove, legende i bajke. „U Evropi, gavranove i vrane često smatraju lošim predznakom, vjerovatno zbog njihove uloge strvinara na bojnim poljima. Gavranovi imaju pozitivniju ulogu u izvornoj tradiciji Sjeverne Amerike, gdje ih vide kao stvaraoce i narodne heroje.“[6]
Gavran je vrlo prilagodljiv, te ga možemo naći u umjerenim travnjacima, tundrama, crnogoričnim i listopadnim šumama, poljoprivrednom zemljištu, planinama, stepama i pustinjama. Također, nastanjuje obale i okeanske otoke. Može se nositi sa gotovo svim klimama, kako sa visokim, tako i niskim temperaturama. „Obični gavran je dužinom tijela koja može biti i do 64 cm, težinom između 1 i 1,5 kg te rasponom krila od 1,20 m značajno veći od svih drugih europskih članova porodice vrana. Jednobojno je crn, a pokrovna pera, naročito na krilima, imaju metalni sjaj. Upadljiv klinasti oblik repa je posebno vidljiv u letu i po njemu ga se već izdaleka može razlikovati od vrlo slične vrste crnih vrana (Corvus corone). Kljun mu je snažan, i lagano zakrivljen prema dolje.[7] Poznat je po svom akrobatskom letu, u toku kojeg se može okretati i prevrtati u velikoj brzini. Ptica proizvodi razne pozive, uključujući promuklo kreštanje.“[8]
Njegov meni je uistinu raznovrsan. Odgovara mu gotovo svaki tip strvine i otpadaka, bilo da su to trupla sisara poput zečeva, kunića, jelena, stoke (posebno ovaca), ali čak i nasukani kitovi. Ako je ova vrsta hrane oskudna gavran će ubiti niz malih sisavaca i ptica, prije svega onih bolesnih, ranjenih ili mladih. Kada god je to moguće, gavran će ukrasti ptičija jaja, ili pak loviti rakove, reptile, puževe, gliste, ali će jesti i sjemenke kao i kosti.
Par gavrana gradi gnijezdo na nepristupačnoj litici ili na vrhu visokog drveta. Rani uzgajivači, polažu jaja u februaru kada iskorištavaju gubitke mladih domaćih životinja, kao i smrt novorođenčeadi jelena i divlje ovce. Sama ženka inkubira 4-6 jaja, na kojima leži tri sedmice, oslanjajući se na svog partnera koji joj donosi hranu. Zadatak hranjenja potomaka odnosi se na zajednički napor para i traje 5-7 sedmica, kada mladi konačno napuštaju gnijezdo. Ako nisu preselili do jeseni, njihovi roditelji tjeraju ih daleko od svojih teritorija.[9]
Gavranovi se smatraju najinteligentnijim pticama i pokazuju visoku sposobnost učenja i upotrebe logike za rješavanje problema, a u nekim testovima nadilaze i čimpanzu. Posebnu inteligenciju pokazuju prilikom rješavanja testova u kojima trebaju doći do hrane. Osim toga, gavrani mogu uspješno da rješavaju testove sa puzlama, kao i da nauče veliki broj riječi, ali i računanje. Za podrobnije informacije o ovome savjetujemo vam da se obratite na YouTube pod naslovom Amazing Raven – intelligence test.
Istraživači tvrde da gavrani koriste vrlo sofisticirane bezvučne signale. Drugim riječima, oni gestikuliraju da bi komunicirali. Studija u Austriji otkriva da gavrani svojim kljunovima ukazuju na objekat drugoj ptici, baš kao što to mi radimo prstima. Oni, također, podignu u zrak neki predmet da bi privukli pažnju druge ptice. Ovo je prvi put da su istraživači primijetili prirodnu prisutnost gestikulacija kod neke druge životinje osim primata.[10]
S obzorim na navedeno, na vama je da prosudite zbog čega je Uzvišeni Allah upravo ovu pticu poslao kako bi sinu Ademovom pokazala kako da sahrani svoga brata. Vrlo je moguće da je to upravo zbog njene inteligencije i superiornosti koju ima nad mnogim životinjama. Allah najbolje zna. Do tada, mi vam sugerišemo da sljedeći put kada vidite ovu pticu ne sudite o njoj samo na osnovu njenog crnog perja, jer kao takva ne bi zauzela visoku poziciju na ptičijim modnim pistama, kao i na osnovu njenog oglašavanja, jer u vokalnim sposobostima daleko je iza velike većine ptica. Očito da je njena prednost u odnosu na druge, inteligencija kojom je obdario Svevišnji Stvoritelj.
[1] Et-Taberi u svom Tarihu 1/145
[2] Behdžet, A., str. 27.
[3] Ibn Kesir, Kazivanja o vjerovjesnicima, preveo: Ahmed Adilović, Ilum d.o.o., Bužim, 2007., str. 47.
[4] El-Kur’anul-Kerim
[5] Prenose autori El-Kutubu-s-sitte osim Ebu Davuda
[6] Kristofer P., Enciklopedija Ptica II, prevodioci: Anita Janković i dr., ZMAJ d.o.o., Novi sad ATLANTIS d.o.o., Novi Sad, bez godine izdanja, str. 480.
[7] https://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_gavran
[8] Animals a visual encyclopedia, DK Publishing, str. 155.
[9] The Encyclopedia of birds, International Masters Publishers., 2007., str. 735.