Privreda BiH može opet biti regionalni lider: “Kupujmo domaće” mora postati državna stvar
BiH je do 1992. godine bila jedina republika u bivšoj Jugoslaviji koja je imala trgovinski suficit
Piše: Adis Hasaković
Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 3,26 milijarde KM. Istina, trgovinski deficit smanjen je za 5,24 posto u odnosu na isti period prethodne godine, ali je pokrivenost uvoza izvozom i dalje na jako visokoj razini od 57,35 posto.
Dobra vijest je da bh. privreda pokazuje znake života, želi se oduprijeti decenijama dominantnoj ovisnosti o uvozu, manje dobra vijest je da još uvijek ne koristimo potencijale i šanse da značajnije utičemo na odliv kapitala iz zemlje.
Jedna od šansi koja upravo ovih dana postaje sve realnijom opcijom je koncept “kupujmo domaće”. Znam, sve više ljudi koji kupuju domaće i koji se ne libe to javno (po)kazati. Isto tako, znam za sve više kompanija koji dobavljače za proizvodnju svojih proizvoda uzimaju domaće proizvođače i podizvođače.
Ipak, domaći proizvođač i dalje nije konkurentan na domaćem tržištu. Domaćeg proizvođača vole svi, ali tu ljubav javno malo pokazuju. Domaći proizvođač je primoran da kupuje skuplje, a prodaje jeftinije.
Zamazivanje očiju
Domaćeg proizvođača ima na tržištu, tj. na polici, tek toliko da se domaćem kupcu zamažu oči. Da mu se poruči, “pa evo šta hoćete više, ne kupujete ni ove domaće proizvode koji su vam dostupni”. Međutim, to ne može biti logika. Jer, ako je dostupnost proizvoda veća, i prodaja raste. Mnogim bh. proizvođačima je zbog toga postalo lakše izvesti svoju robu nego prodati je na domaćem tržištu.
BiH je do 1992. godine bila jedina republika u bivšoj Jugoslaviji koja je imala trgovinski suficit. Ogromni iznosi vanjskotrgovinskog deficita kojeg svake godine bilježimo sada jasan su dokaz da para ima. Ne ulazeći u odgovore na pitanja odakle nam pare, krajnje je vrijeme da se na državnom nivou donese sveobuhvatna strategija za unaprjeđenje konkurentnosti domaće realne ekonomije.
Opširnije na portalu Al Jazeere:
