Vanjskotrgovinska komora BiH: U devet mjeseci 2020. u odnosu na prethodnu godinu pad izvoza 13 posto

“Uspoređujući devet mjeseci 2020. godine sa jednakim periodom prošle godine možemo kazati da je naš izvoz na ukupnom planu pao za 13 posto, dok je uvoz pao za 16 posto. Da li smo s time zadovoljni ili ne, uzimajući u obzir neke druge zemlje u našem okruženju, moramo kazati da neki lagani oporavak bilježimo, posebno u periodu nakon mjeseci koje zovemo mjesecima ‘lockdowna’, a to su treći, četvrti i peti mjesec ove godine“, naglasio je Vuković.

Dodao je da je spomenutom periodu bio otežan promet roba preko granica BiH te da je tada zabilježen pad izvoza od čak 26 posto i pad uvoza preko 28 posto. Lagani oporavak uslijedio je u periodu ljeta i jeseni.

“Taj oporavak se bilježi u metalskom sektoru, elektro sektoru, drvnoj industriji i nešto u tekstilnoj industriji. Ne možemo kazati da smo sa svim tim zadovoljni, jer ipak ovaj oporavak trebaće nam više vremena. Vanjskotrgovinska komora BiH u vremenu pandemije predložila je vlastima u BiH svih razina četrdesetak različitih mjera, od kojih su 33 zaista usvojene. Nadamo se da ćemo i dalje ostati takvi snažni partneri“, kazao je predsjednik VTK-a.

Naglasio je da je VTK-a u stalnom kontaktu sa kolegama iz Hrvatske i Srbije, koji su najveći vanjskotrgovinski partneri, kako bi granične prelaze održali otvorenima u svim dijelovima BiH. Također je pojasnio da je VTK, s obzirom da su turistički i sektor međunarodnog prevoza putnika najviše pogođeni, apelovao na vladajuće strukture da se najviše fokusiraju na pomoć tim sektorima.

“Nadamo se da će biti dovoljno sluha da se pomogne svim sektorima u BiH iz razloga što ovdje nije potrebna samo finansijska pomoć. Potrebno je struktuirano djelovati prema svim zemljama u regionu, kako otvarati nova tržišta, kako proizvoditi domaće robe te kako olakšati izvoz određenih roba. Naime, dodatnim analizama svjesni smo činjenice da u BiH postoje određena tijela, komiteti za usklađivanje standarda između BiH i Evropske unije. Zbog te neusklađenosti neke proizvode čak ne možemo ni izvoziti na tržište EU iako smo izuzetno ogromni proizvođači“, rekao je Vuković.

Osvrnuo se i na činjenicu da je u budžetu BiH od indirektnih poreza prihodovano 667 miliona KM.

“Razlog tome jeste upravo smanjen uvoz, izuzetno niska cijena nafte koja je bila u ovoj godini, samim tim akcizne robe su bile jeftinije. Ono na što apeliramo jeste da se iskreno nadamo da tih 600 miliona neće biti nadoknađeno sa leđa gospodarstvenika i njihovih radnika“, poručio je Vuković.

Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTK-a kazala je da ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu od januara do septembra tekuće godine iznosio 20.383.347.000 konvertibilnih maraka (KM) te da je smanjen za 15 posto, odnosno 3,5 milijardi KM u odnosu na prošlu godinu.

“Izvoz iz BiH iznosio je 7,8 milijardi i manji je za 13 posto, odnosno 1,1 milijardu KM. Uvoz u BiH iznosio je 12,5 milijardi i manji je za 16 posto, odnosno 2,4 milijarde KM. Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 20 posto i iznosi minus 4,76 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za dva posto i iznosi 62 posto. Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene pokazuju nepovoljnu sliku razmjene, koja je uzrokovana pandemijom COVID-19, prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera. Tako je smanjen izvoz u Njemačku preko 80 miliona KM, Hrvatsku 53, Srbiju 155, Austriju 99, Italiju 28… Smanjen je izvoz i na sva ostala tržišta osim na tržišta Švajcarske i Turske“, istakla je Hasić.

Prema njenim riječima srednjoročni i dugoročni učinak recesije u Evropskoj uniji za potražnju za izvozom iz BiH ostaje ključni rizik.

“Smanjenje uvoza uzrokovano je stagnacijom razmjene u posmatranom periodu, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih vanjskotrgovinskih partnera, pa tako smo iz Hrvatske imali smanjenje od 517 miliona KM, iz Srbije 214, Njemačke 198, Slovenije 236, Italije 236“, rekla je Hasić i dodala da nije moguće predvidjeti početak potpunog ekonomskog oporavka od krize izazvane pandemijom u BiH, kako ni kako će taj oporavak izgledati.

Hasić je naglasila da je EU i dalje ekonomski partner broj jedan za BiH te da od ukupnog izvoza gotovo 73 posto otpada na zemlje unije, dok je uvoz iz tih zemalja 67 posto.

“BiH je izvezla robe na područje EU u vrijednosti 5,65 milijardi KM, a izvoz je smanjen za 12,5 posto. Kako je prethodno naglašeno izvoz je smanjen u gotovo sve članice EU“, pojašnjava Hasić i ističe da je ukupan uvoz iz zemalja EU iznosio 8,39 milijardi KM i da je manji za 17 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

BiH zemljama CEFTA-e ostvaruje pokrivenost uvoza izvozom 64 posto, a Srbija je najznačajniji partner po obimu razmjene. U tu zemlju je izvezeno 888 miliona KM, što je za 15 posto manje u odnosu na isti period 2019. godine. Uvoz iz Srbije iznosio je 1,85 milijardi KM, što je za deset posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kada je riječ o ostalim tržištima koja pokrivaju 11 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH najveći obim razmjene ostvaren je sa Turskom i Kinom. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 763 miliona KM, od čega je uvoz 552.

“Zabilježen je blagi porast izvoza u Tursku što bi moglo predstavljati naznake oporavka u bližoj budućnosti“, naglasila je Hasić.

Ukupan obim razmjene sa Kinom iznosio je 389 miliona KM, od čega uvoz iznosi čak 370 miliona KM, pa je pokrivenost izvoza uvozom tek pet posto.

Akos.ba