Žepče: Obilježena peta godišnjica smrti bh. književnika Nedžada Ibrišimovića
O liku i djelu Nedžada Ibršimovića govorili su akademik Enes Karić, književnik Zlatko Topčić, predsjednik BZK Preporod prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik matičnog odbora BZK “Preporod”, gospodin Rusmir Agić te pjesnik Arif Odobašić i Asima Nalić U dvorištu porodične kuće Nedžada Ibrišimovića u Žepču, u četvrtak navečer obilježena je peta godišnjica smrti bosanskohercegovačkog književnika, piše Anadolu Agency (AA).
U dvorištu ove kuće, u organizaciji BZK “Preporod” organizovano je književno veče te izložba slika povodom pete godišnjice smrti ovog bh. književnika.
O liku i djelu Nedžada Ibršimovića govorili su akademik Enes Karić, književnik Zlatko Topčić, predsjednik BZK Preporod prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik matičnog odbora BZK “Preporod”, gospodin Rusmir Agić te pjesnik Arif Odobašić i Asima Nalić.
Manifestacija je počela učenjem Fatihe i minutom šutnje. Na večerašnjoj manifestaciji prisustvovali su predstavnici političkog, kulturnog, vjerskog i društvenog života te učenici Srednje mješovite škole iz Žepča.
Na manifestaciji su čitane pjesme bosanskohercegovačkog pisca kao i odlomci iz njegovih romana, dok je na ulazu u dvorište njegove porodične kuće postavljena izložba slika koje je naslikao ovaj bosanskohercegovački književnik.
Profesor tefsira, Enes Karić rekao je da se ime Nedžada Ibrišimovića može mjeriti s imenima svjetske književnosti.
“Drago mi je da sam danas učestvovao na ovoj manifestaciji povodom 10. godišnjice izlaska djela ‘Vječnik’ te pete godišnjice smrti Nedžada Ibrišimovića. Govorio sam o značaju njegovog djela ‘Vječnik’, to je tema odnosa vremena i vječnosti, tema kojom se bave filozofije, religije, svjetska pjesništva i književnosti. Istaknuo sam da je ova knjiga pisana na tragu najvećih književnih tradicija, izvora svjetske kulture i civilizacije, Bliskog i Srednjeg istoka i da se ime Nedžada Ibrišimovića, zahvaljujući toj knjizi i njegovim drugim djela poput ‘Karabega’ i ‘Ugursuza’, može mjeriti na svjetskim razmjerama”, rekao je Karić.
Zlatko Topčić, bosanskohercegovački književnik te prijatelj Nedžada Ibrišimovića rekao je kako je Ibrišimović jedan od najoriginalnijih ljudi koje je upoznao.
“Ovu petogodišnjicu smrti mog prijatelja i kolege doživljavam vrlo emotivno. Nesumnjivo da je to jedan od najznačajnijih umjetnika koje je ova zemlja dala, a dala ih je mnogo, a nesrazmjerno na svoju veličinu. Da je bio samo slikar ili skulptor, to bi bilo dovoljno da bude veliko ime u ovoj zemlji, ali njegovo književno pismo ga čini jednim od najvećih pisaca, najoriginalnijih autora koje je dala ne samo BiH, nego i ono što sad zovemo regionom”, rekao je Topčić.
Rekao je da je to jedan od najoriginalnijih, najposebnijih ljudi koje je imao priliku upoznati, rekavši kako je Nedžad Ibrišimović zaista posebna osoba, te dobar čovjek prije svega, što je Topčić ispričao na početku svog obraćanja, u anegdoti kako mu je upravo Ibrišimović u toku rata, na biciklu donio 7 kilograma brašna, što je u to vrijeme predstavljalo veliko bogatstvo.
Rusmir Agić, predsjednik BZK “Preporod” Žepče rekao je kako je Ibrišimović Žepče smatrao svojim gradom.
“Možemo reći da je ova manifestacija privukla veliku pažnju svih građana, s obzirom da je i Nedžad bio dio Žepča i smatrao Žepče svojim gradom. Čast nam je što smo imali priliku ugostiti sve ove goste”, rekao je Agić.
Nedžad Ibrišimović je bio bosanskohercegovački književnik. U trećoj godini je ostao bez oca i s majkom odlazi u Žepče gdje završava osnovnu školu. Nakon jednogodišnjeg pohađanja tehničke škole u Zenici, 1957. godine prelazi u Sarajevo i pohađa srednju školu za primjenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo i završava je 1961. godine. Nakon godinu dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje studij filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine.
Bio je urednik u listovima “Naši dani” i “Oslobođenje”, jedno vrijeme bio je nastavnik u Goraždu, ali je uglavnom bio profesionalni književnik.
U toku agresije na BiH direktno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao KZB “Preporod” koja je radila i u doba blokade ovog dijela Sarajeva.
Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao deset samostalnih izložbi. Bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. godine, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost “Život”. Prevođen je na češki, turski, albanski, engleski, francuski, španski, njemački i italijanski.
Nakon izlaska iz štampe remek djela “Vječnik” (2005.), Društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Roman “Vječnik” je oborio sve rekorde u izdavačkoj kući Svjetlost iz Sarajeva, uključujući i Selimovićev “Derviš i smrt”.
U januaru 2009. godine u izdanju IKD “Šahinpašić” objavljeno je osmo izdanje “Vječnika”, a ukupan tiraž svih izdanja je 12.000 primjeraka.
Umro je 15. septembra 2011. godine u Sarajevu u 71. godini života.
Akos.ba
