Zenica: Mahalski iftari u Nemili

Da Ramazan, pored toga što otvara vrata bliskosti dragom Bogu, mjesec koji približava ljude jedne sa drugima, najbolje svjedoči višegodišnji tradicionalni, kako kažu, “mahalski iftar” u jednom nemilskom sokaku.

U Nemili, naselju nedaleko od Zenice, u jednom krajičku tog mjesta već četvrtu godinu zaredom komšije nesebično i sa najvećim zadovoljstvom organizuji sada već tradicionalni mahalski iftar.

Godinama prije toga, običaj odlaska na iftare kod komšija u mahalama širom Bosne i Hercegovine je zatihnuo. Prestali su da se prave veliki iftari za komšije, pa tako i u ovom malom mjestu. Međutim, prije četiri godine, ideja o organiziranju velikog mahalskog iftara je počela da zaživljava. I tako biva svake godine, sve bolje i bolje. Danima se vrše pripreme. Obično to bude u jednoj od naših bosanskih avlija, koja može da primi cijeli naš komšiluk.

Ljudi su zaduženi za organizaciju mjesta gdje će se održati iftar, kao i za kupovinu svega što je potrebno. Žene se organiziraju na način da svaka žena, ako je u mogućnosti, napravi po jedno jelo, ono što bi napravila i kod svoje kuće za iftar sebi i svojoj porodici.

Dakle, cilj ovog druženja jeste da se prave naša bosanska jela, iz naših kuća, i onako, komšijski podijeli sa ostalima, a sve to zajedno i na jednom mjestu. Nakon što sve bude spremno i donešeno, omladinski dio mahalske raje vrši posljednje pripreme. Pripreamju se sofre, prostoru serdžade za akšam namaz, dok komšije polahko dolaze.

Na licu svakog od njih vidi se osmije i zadovoljstvo. Čuje se dječija vriska koja je odraz njihove sreće. U pozadini se čuje i poneka ilahija sa velikih zvučnika.

Kada nastupi akšam namaz, omladina ponudi ostale hurmom i vodom i pristupi se klanjanju namaza napolju, u džematu, koji predvodi naš efendija. Milina.

Nakon toga počinje sohbet. Odzvanjaju kašike, razmjenjuju se jela međusobno. Osjeti se miris naše kahve. Osmijeh, mir, sreća, veliko zadovoljstvo! A kao šlag na tortu, pred teravih namaz bude i vatromet koji obilježi tu našu malu, mahalsku svečanost.

I nakon toga, kada se sve završi, ono što ostane, udijeli se nekome kome je potrebno. Danima nakon toga, na ulici se čuje priča komšija o tome kako je bilo mašala!

I svake godine bude sve bolje. I svake godine pristiže sve veći broj postača. A da priča bude još zanimljivija, okolna mjesta nakon što su čuli su također počeli da organiziraju ovaj lijepi događaj. Sve to donosi ojačavanju i zbližavanju naših komšijskih odnosa, povećanog broja postača, i povećanog broja sevapa. Nadamo se Allahovom zadovoljstvu!

Piše: H.L.

Akos.ba