Začinsko i ljekovito bilje IV dio

Naša borba za zdravlje i blagostanje nas i naših potomaka,počinje baš tu,u našim kućama i vrtovima.

Korištenjem najrazličitijih biljnih vrsta kao akumulatora i usmjerivača energije,doprinosimo i globalnom smanjenju potrošnje i maksimalnom iskorištavanju energije Sunca.

Danas ću vam predstavljamo nekoliko aromatičnih i mirisnih biljaka s kojima možete upotpuniti svoj vrt.

Majčina dušica (Thymus serpyllum ) ima otporan zimzeleni polugrm koji raste u srednje-evropskim zemljama po suhim livadama i sunčanim padinama.

Naraste do 40 cm i najjači miris i aromu ima u doba cvjetanja.U kuhinji se koristi kao i timijan (kultivisana baštenska majčina dušica).

Majoran (Majorana hortensis ) je u srednjoevropskim zemljama jednogodišnja biljka dok u sredozemlju raste kao izdržljivi polugrm.Naraste do visine 20-50 cm.Cijela biljka je obrasla finim dlačicama.U kulinarstvu se koristi za začinjavanje jela od mesa.Narod joj pripisuje velika ljekovita svojstva.

Sije se u martu u klijalište ili u saksiju u sobi.Početkom maja biljke treba rasaditi na otvoreno.Bere se u fazi punog cvjetanja.

Matičnjak (Melissa officinalis ) je takođe iz porodice usnatica.Biljka naraste 60-100 cm.Zgnječeni listovi imaju prijatan miris koji podsjeća na miris limuna.Upotrebljava se za začinjavanje salata od svježeg povrća,biljne umake,te jela od divljači i pečuraka.Zamjenjuje limunov sok u svim jelima izuzev peciva i kolača.Preporučuje se čaj od matičnjaka za osvježenje,nesanicu,protiv slabosti srca i migrene.

Za gajenje matičnjaka najbolje je nabaviti već odraslu biljku,jer je gajenje iz sjemena teže i zatijeva više vremena.Možemo ga saditi i iz prirode.Voli blago zasjenjeno mjesto.

Mirođija (Anethum graveolens ) je začinska biljka poznata od davnina.Stabljika joj naraste do 1,2 m.Sjeckano zeleno lišće se koristi za salate od krastavaca,paradajza i krompira i za kuhanje graška.Može se koristiti i za serviranje uz morske specijalitete.Mirođija koju stavljamo u teglu prilikom kiseljenja krastavaca treba da je oko 25 cm visine (sije se kasnije).

Može se gajiti i u saksiji.U narodnoj medicini koristi se za poboljšavanje apetita i varenja.

U prirodi možemo naći divlju mirođiju,a kultivisana se sije što ranije u proljeće.Može se sijati u više navrata da bismo preko godine imali svježe listiće,a takođe i za sušenje.Grančice treba brati pred cvjetanje biljaka.

Nana (Menta piperita ) je veoma raširena i u upotrebi je u cijelom svijetu.U kuhinji je koristimo za pravljenje osvježavajućeg i ljekovitog čaja,a dodaje se takođe raznim varivima,sokovima i koktelima.

U narodnoj medicini nana se koristi za probleme kod probave,ispiranje usne duplje itd.Razmnožava se dijeljenjem bokora i ako se ne vodi računa,vrlo brzo će je biti po cijeloj bašći.

Origano (Origanum vulgare ) raste divlje,na strminama i uz rubove šuma,a mi ga možemo posaditi u kamenjaru ili ivicu bašće.Ima veliku potrebu za suncem i toplotom (potiče iz južnih krajeva Evrope ),visine je do 60 cm,a lišće koje se upotrebljava kao začin miriše veoma prijatno.

U kulinarstvu je najveću primjenu našao u začinjavanju italijanskih specijaliteta i svih jela od paradajza.

Za AKOS:Saima Trako-Silajdžić,dipl.ing poljoprivrede

Telefon:061 469 971

E-mail:olea.visoko@hotmail.com

akos.ba