Moj vrt

VINOVA LOZA U AMATERSKIM VOĆNJACIMA

Vinova loza se može saditi zajedno sa voćkama i u tom slučaju imamo kombinovane voćnjake.

Vinovoj lozi odgovara toplija klima,kao što je sredozemna,sa puno sunčanih i toplih dana.Bolje podnosi vručinu nego niske temperature.Ako tokom vegetacije biljke temperature padnu ispod nule,vrlo će nepovoljno uticati na njen razvoj.Ukoliko vinovu lozu gajite u umjereno-kontinentalnoj ili kontinentalnoj klimi važno je znati da se pupovi kod manje otpornih sorti smrzavaju na -18 stepeni C,a kod otpornih sorti na -23 stepena C.Na temperaturi od 18 stepeni C loza počinje da cvjeta,a zrije na 20 stepeni C.
 
 
Najčešći oblik gajenja vinove loze u kombinovanim voćnjacima je Nifinova modifikovana kordunica koja ima tri samostalna stabla iz glave čokota koja idu na spratove.
 
Ukoliko se vinova loza gaji na posebnom dijelu zemljišta,u sastavu amaterskog voćnjaka,mogu se primjeniti i drugi sistemi:špaliri,tunelske pergole,horizontalne ili vertikalne kordunice pored zidova.Za sve ove uzgojne oblike potreban je naslon-skelet kao nosač željenog oblika.
 
-Formiranje modifikovane Nifinove kordunice
 
Kordunica se formira tako što se u prvoj i drugoj godini odnjeguju tri lastara iste debljine,koji se u proljeće treće godine prikrate na visinu predviđenih spratova:
-prvi na 60 cm
-drugi na 120 cm
-treći na 180 cm
U četvrtoj godini na svakom kraku kordunice treba da se nalaze po dva dobro razvijena lastara,koje treba orezati na po dva okca,tako da se na ovoj visini formiraju rodni čvorovi.Ovim je po pravilu završeno formiranje oblika tako da redovna rezidba počinje u petoj godini,kada se na svakom kraku kordunice nalaze četiri rodna lastara.Ako je sorta rodna primjenjuje se kratka rezidba kondir na kondir i to do kraja života čokota.Ako se radi o sorti koja zahtijeva dugu rezidbu,onda se viši lastar reže na luk,a niži na kratak kondir za zamjenu i to svake godine.
Ovaj oblik čokota odgovara savremenim zasadima vinove loze,sortama koje traže dugu,odnosno mješovitu rezidbu.Pogodan je zbog jednostavne rezidbe i zato što se rodni čvorovi ne suše kao kod horizontalnih kordunica sa dugim kracima.Međuredno rastojanje mora biti veće od 2,50 m.Najbolje joj odgovara rastojanje od 3-4 m između redova i 80-120 cm u redu.
 
-Najpodesnije sorte za uzgoj u ovom obliku su:julski muskat,crvena i bijela šasla,smederevka,kraljica vinograda,kardinal,muskat hamburg,afus ali,drenak itd.
 
Za AKOS:Saima Trako-Silajdžić,
                dipl.ing.poljoprivrede voćarstva i vinogradarstva
 
Telefon:061/469-971

Povezani članci

Back to top button