Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > Začinsko i ljekovito bilje: Đumbir, kadulja, komorač, kim …

Začinsko i ljekovito bilje: Đumbir, kadulja, komorač, kim …

ĐUMBIR
Đumbir (Zingiber officinale) je sušeni korijen istoimene biljke koja naraste do 1,5 m visine,a korijenje je aromatično,ljutog okusa i peče u ustima.U kuhinji se upotrebljava svjež,sušen i mljeven kao dodatak najrazličitijim jelima.U narodnoj medicini koristi se za pravljenje obloga i čajeva.Djeluje na širok spektar oboljenja i poremećeja rada organa.
Razmnožava se sadnicama i najbolje uspijeva na dobro nađubrenom,lakom i pjeskovitom zemljištu.Sadnice se sade u jesen.Nakon 8-10 mjeseci može se iz zemlje vaditi korijen,koji se očisti i suši.
ESTRAGON
Estragon (Artemisia dracunculus) je do 50 cm visoka biljka koju kultivisanu srećemo u svim evropskim zemljama.Mladi izdanci imaju jak aromatičan i ugodan miris.Kao začin se najviše cijeni u Francuskoj,a u kulinarstvu se upotrebljava kao začin za salate,za kiseljenje krastavaca i za tunjevinu.
Ako ga želimo zasaditi u baštći dovoljan je jedan grm.Sadi se na rastojanju od 60 cm.Listići se beru prije cvjetanja i suše na promahi.
KADULJA
Kadulja (Salvia officinalis) je lijep polugrm porijeklom iz Dalmacije i Makedonije,gdje najviše raste samoniklo.Grm naraste do 20 cm,ima jako razgranate grane i lišće obraslo baršunastim dlačicama.Cvjeta svijetlo-ljubičasto,ponekada bijelo,a suhi listovi imaju jak,prijatan miris i oštro-gorak okus.
Upotrebljava se kao začin jelima od mesa,a u narodnoj medicini za pripremanje čajeva koji blagotvorno djeluju na mnoge tegobe.
Razmnožava se dijeljenjem starih grmova,a iz sjemena se gaji pravljenjem rasada u toplim lijehama.Može se posijati u saksije i držati u sobi.Krajem aprila mlade biljke treba presaditi na otvoreno.Zimi se nadzemni dijelovi biljke smrznu,ali na proljeće iz korijena rastu nove mladice.¸
ZOVA
Zova (Sambucus nigra) je razgranati grm koji možemo zasaditi uz ivicu bašte.Cvjetovi zove se koriste za pravljenje sirupa ili čajeva kod bronhijalnih tegoba.Od bobica se može praviti i džem koji je bogat vitaminima.
KIM 
Kim (Carum carvi) je biljka iz porodice štitarki.Raste divlje po cijeloj Evropi ali se gaji i kao začin na velikim površinama.Ima ugodnu aromu i ukus mu je trpko-ljut.Sadržaj eteričnog ulja postaje tokom čuvanja ploda još veći.Smatra se najstarijim začinom u Evropi.U kuhinji nalazi primjenu kao začin za krompir,meso,varivo od kelja,za kiseljenje kupusa i krastavaca,kao i za pravljenje peciva.Mlado lišće poljskog kima može se jesti kao salata,a njegov korijen u proljetnim vitaminskim supama.Široku primjenu ima u narodnoj i oficijelnoj medicini kao sredstvo protiv grčeva i nadimanja.
Kim je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka.Dvogodišnja forma u prvoj godini razvija lisnu rozetu,a u drugoj uspravnu,pri vrhu granastu stabljiku visine do 1,5 m.Biljka dobro podnosi niske temperature.Razmnožava se direktno sjetvom u martu.Cvasti sazrijevaju krajem juna.Biljku treba posjeći pažljivo pri oblačnom vremenu ili rosi da sjemenke ne bi poispadale.Sušiti pažljivo i često prevrtati slojeve.
CRNI KIM (ČURUKOT)
Crni kim (Nigella sativa) ,čurukot,čorokot ili crni kumin je cvijetna biljka porijeklom iz jugozapadne Azije,koja nije u srodstvu sa kimom.Naraste no 40 cm.Ima nazubljene perjaste listove i svijetloplave cvjetove.
Crni kim je jednogodišnja zeljasta biljka koju sijemo direktno na otvoreno u aprilu.
Crni kim je čest dodatak bliskoistočnim lepinjama,a njegova popularnost raste i u Evropi.
Od sjemenki se izrađuje biljno ulje dragocjenog kvaliteta zbog čega je biljka doživjela planetarni uspjeh.
KOMORAČ
Komorač (Foeniculum vulgare) ili divlja mirođija je slična kimu,ali naraste nešto viša.Biljka ima peraste listove,a ukus je sličan anisu.Primjenjuje se još od ranog egipatskog doba,Grka i Rimljana,pa sve do danas.
U kulinarstvu se koristi za pripremanje peciva,kolača i za sosove,a u narodnoj medicini protiv želučanih smetnji i nadimanja.
Biljka se sije krajem marta ili početkom aprila.Bere se od kraja jula do avgusta.Boja osušenih plodova treba da je zelena do zeleno-smeđa.
KOPRIVA
Kopriva (Urtica dioice) je od velikog značaja za svakog baštovana.Mlade,vršne listiće koristimo kao salatu ili varivo,a od odrasle biljke se pravi tečno đubrivo ili preparati za prskanje protiv lisnih ušiju.U ljekovite svrhe se koristi kod osoba s anemijom,a snižava i krvni pritisak.Hlorofil iz njenih listova se koristi u farmaceutskoj industriji.
Najbolje uspijeva na humusnoj i rastresitoj zemlji.
KORIJANDER
Korijander (Coriandrum safirum) je takođe iz porodice štitarki,visine 30-60 cm.Biljka ima perjaste listiće i bijele ili crvenkaste cvjetiće na dugim peteljkama.Za razliku od drugih štitarki,plodovi korijandera se ne raspadaju u dijelove i beru se samo potpuno zreli.U kulinarstvu se ubraja u grupu začina koji se dodaju hljebu (kim,anis,komorač) i medenjacima.
Sije se u martu.
Za AKOS:Saima Trako-Silajdžić,dipl.ing.poljoprivrede
Telefon: 061 469 971

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top