Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > U susret Danu Grada: Mali muzej čuva historiju Bosne

U susret Danu Grada: Mali muzej čuva historiju Bosne

Dugogodišnju historiju Bosne godinama na jedno mjesto skuplja Džemo Šurković. Ne radi to radi profita nego iz ljubavi i želje da bh. građanima ali i turistima koji dolaze u Sarajevo pokaže bogatu i dugu bosansku historiju

Autentične replike stećka iz Radmlje, čuvenog Sebilja, trodimenzionalno porodično stablo dinastije Kotromanića, bosanska soba, slike bh. gradova iz ranijeg perioda… Sve se to može pronaći u Malom muzeju Bosne i Hercegovine, u blizini Aleje ambasadora u Sarajevu.

Kada se gleda izvana izgleda kao jedan sasvim običan objekat, međutim, već kada otvarate velika drvena vrata kao da ulazite u neki novi svijet. Svijet koji je postojao prije mnogo stoljeća, a koji autentičnim replikama priča priče iz davnina.

Ekipu Anadolu Agency (AA) na vratima je dočekao domaćin Šurković, osnivač i autor ovog remek djela. Objašnjava nam eksponat po eksponat. Svaki ima svoju priču, od ideje do načina kako je došao do elemenata za realizaciju te ideje. Sve je ručni rad. U svaki eksponat uloženo je mnogo truda i vremena.

Sa jedne strane stablo dinastije Kotromanića i slike kraljeva i kraljica, a sa druge Sebilj, mladić i djevojka, Povelja Kulina bana, Ahdnama i bosanska soba. Tu su i crno-bijele fotografije starih bh. gradova kao i kolaž sakralnih sarajevskih objekata poput Careve džamije, katoličke katedrale, jevrejske sinagoge i Saborne crkve.

Na petsto kvadratnih metara prikazan je jedan dio bogate i duge bosanske historije. Ideja o osnivanju Muzeja rodila se prije skoro deset godina sa idejom o pravljenju Aleje ambasadora od Bentbaše do Darive.

“Ideja je bila da ambasadori koji dođu, nisam znao koliko i šta zanju o Bosni, dođu u ovakav objekat kroz koji će proći i gdje će vidjeti da je historija Bosne mnogo duža od Dejtonskog sporazuma. Došlo mi je da kažem da Bosna nije Dayton nego deveti, deseti vijek…”, rekao je Šurković u razgovoru za Anadolu Agency.

Ideja je bila da se bosanska historija prikaže tim ljudima, ali i bh. građanima, koji očito, prema njegovim riječima, vrlo malo znaju o Bosni.

“Tada sam razmišljao šta sve prikazati. Ono što je najstarije od pisanih zapisa o Bosni, od Povelje Kulina bana, pisma bosančice, bosanskog novca, dinastije Kotromanića, jedne od najdužih u Evropi, trajala je neprekidno 450 godina do dolaska Otomnskog carstva. Prikazao je hronološki život, nastanak i trajanje Bosne. Sve je ručni rad. Ne znam koliko ću živjeti, ali mislim da neću završiti ovaj objekat. Ovo nije rađeno da bi ja profitirao”, rekao je Šurković.

Postoji zid u Muzeju koji je, kako je kazao, praktično rodni list države BiH.

“Bosna je zemlja koja je imala svoju teritoriju, zakone, kraljeve, dvorce, svoje pismo i novac. Sve što karakteriše jednu državu. Zatim smo uzeli i repliku stećka Radimlja kod Stoca, koji karakteriše otvorena ruka, znači dobrodošlica”, ispričao je Šurković.

akos.ba

 

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top