Šta znači za Bošnjake opoziv Rankića u Bratuncu?

U Bratuncu je 7. augusta 2022. godine održan referendum na kojem su građani izglasali opoziv načelnika ovog grada Srđana Rankića.

Mjesec dana ranije 7. jula Skupština opštine Bratunac je glasovima 19 prisutnih, od ukupno 25 odbornika, donijela odluku o pokretanju postupka opoziva načelnika ove lokalne zajednice.

Tada su kao razlozi za opoziv navedeni: “potpuni izostanak saradnje načelnika sa Skupštinom opštine, veliko povećanje dugova i neizmirenih obaveza Opštine Bratunac u posljednjih nekoliko mjeseci, nezakonito zapošljavanje, neizvršenje predizbornih obećanja i projekata čija je realizacija bila u toku prije 18 mjeseci, kada je Rankić preuzeo dužnost”.

Na referendumu je pravo glasa imalo 18.886 građana, od kojih 14.947 na redovnom biračkom mjestu, 784 lica mogla su glasati u odsustvu, te 3.155 glasača putem pošte. Prema preliminarnim rezultatima, Rankiću je izglasan opoziv.

U suštini, protiv Rankića su se u Bratuncu okrenuli svi politički subjekti na čelu sa SNSD-om, a opoziv su od srpskih stranaka podržali i US, SPS, DNS i SDS, dok je PDP stao uz sada već opozvanog načelnika. Čak je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nekoliko dana pred referendum boravio u Bratuncu i na skupu pozvao građane da glasaju za opoziv. Situacija u Bratuncu pred referendum bila je dovedena do usijanja, te se dogodilo i nekoliko fizičkih obračuna između Rankićevih pristalica i protivnika.

Opoziv u Skupštini podržala su i četiri bošnjačka odbornika (tri SDA i jedan NiP-a). Bošnjačke odbornike na terenu pratio je bošnjački narod, koji je masovno glasao za opoziv Rankića. Bukvalno, Bošnjaci u Bratuncu “presudili” su Rankiću te je izglasan opoziv.

Kada se analiziraju rezultati referenduma, vidi se da su Bošnjaci u Konjević-Polju, Hrnčićima, Pobuđu, Glogovoj, Hranči i Voljavici masovno podržali opoziv načelnika i napravili prednost koja je donijela prevagu. To je i jasnije kada se zna i vidi da Rankić ima podršku oko 50 posto srpskog glasačkog tijela.

Mnogo je razloga zbog čega su Bošnjaci podržali opoziv Rankića. Prvi razlog može se definirati kao političke prirode. Naime, na izborima 2020. godine Srđan Rankić je kao nezavisni kandidat (iako tada još uvijek član SNSD-a) s 558 glasova razlike pobijedio Nedeljka Mlađenovića (SNSD). Rankić je tada osvojio 4.725 glasova, a Mlađenović 4.167 glasova. Bošnjaci su tada imali svog kandidata Saliha Dubičića (SDA), koji je osvojio 1.463 glasa. Tadašnji rezultati pokazuju da su Bošnjaci glasali za Dubičića, iako je u startu bilo sasvim jasno da bošnjački kandidat ne može ostvariti uspjeh.

Dolaskom Rankića na vlast u Bratuncu po Bošnjake su se prilike promijenile nagore. Mlađenović je na čelu Opštine Bratunac bio više od dvadeset godina i u tom periodu nije zaobilazio Bošnjake u formiranju vlasti, ali i raspodjeli ključnih pozicija. Tako su Bošnjaci u Bratuncu imali zamjenika načelnika, predsjednika Skupštine, načelnika odjeljenja. Nažalost, činjenica je da bošnjačka politika u Bratuncu nije uspjela iskoristiti prilično povoljne prilike i zaposliti određen broj Bošnjaka u općinsku administraciju i javne ustanove. Međutim, to je tema za drugu analizu.

Dolaskom Rankića na vlast Bošnjaci su iz Opštine Bratunac bukvalno protjerani. Na sve prethodno navedene pozicije imenovani su Srbi. Rankić je bio kategoričan jer nije želio da se formira skupštinska većina u kojoj bi bila SDA. Naravno, zbog pozicija, srpski odbornici su pristali na tu igru. Rankić od preuzimanja dužnosti načelnika do opoziva nije uspio formirati stabilnu skupštinsku većinu. Na kraju je najstabilnija većina bila ona koja mu je izglasala opoziv. U političkom smislu, Rankićev odnos prema Bošnjacima i bošnjačkim predstavnicima sasvim je dovoljan razlog za opoziv. SDA-ovi odbornici u Skupštini svakako su od samog početka podržali opoziv Rankića, a pridružio im se i Safet Golić, koji je u Skupštinu ušao s “Bošnjačke liste”, da bi kasnije prešao u NiP.

U samim pripremama za referendum SDA je bila kategorična i pozivala je Bošnjake da glasaju za opoziv načelnika. Nekoliko dana pred referendum iz Općinskog odbora NiP-a došlo je saopćenje za javnost u kojem su pozvali građane da “iskoriste svoje demokratsko pravo i građansku dužnost i izađu na zakazani referendum i glasaju isključivo prema svojoj savjesti”. Od ovog se saopćenja ogradio Safet Golić, koji je pozvao građane, prije svega Bošnjake, da glasaju za opoziv načelnika.

Pored čisto političkih razloga, Bošnjaci su glasali za opoziv Rankića i zbog toga što je narušio međunacionalne odnose u Bratuncu svojom retorikom i ponašanjem, promijenio grb općine Bratunac, koji na sve liči osim na ozbiljan grb jedne općine. Rankićevo predizborno obećanje bilo je da će po dolasku na vlast inicirati da u Bratuncu jedna ulica dobije naziv “9. januar”. Rankić je inicirao tu ideju, ali nije realizirana.

Poseban Rankićev postupak koji je izrevoltirao Bošnjake jeste slučaj Kravica. Naime, u Kravici je u hangarima poljoprivredne zadruge u julu 1995. godine strijeljano više od 1.300 žrtava Genocida. Godinama su na hangarima bili vidljivi tragovi strijeljanja od metaka, bombi i ostalog oružja. Od 2013. godine preživjele žrtve Genocida ulazile su u prostor zadruge i odavale počast žrtvama. Dolaskom Rankića na vlast u Bratuncu i u tom se segmentu situacija promijenila. Naime, Rankić je odlučio da treba adaptirati hangare i ubrzo su građevinskim radovima uklonjeni tragovi zločina i Genocida nad Bošnjacima. Pored toga, 13. jula 2022. godine prilikom obilaska stratišta preživjele žrtve Genocida dočekala je zatvorena kapija u Kravici, tako da nisu mogli ući u prostor zadruge i odati počast ubijenim žrtvama. Sve ostalo možda su Bošnjaci mogli i oprostiti Rankiću, ali ponižavanje žrtava Genocida nisu.

Prema preliminarnim rezultatima, Rankiću je izglasan opoziv. Međutim, do 18. augusta treba da stignu i da se prebroje glasovi putem pošte. Za glasanje putem pošte prijavljeno je 3.155 glasača. S obzirom na to da je nekoliko stotina glasova prednost u korist opoziva načelnika, u teoriji, glasovi putem pošte mogu da promijene situaciju u korist Rankića. U praksi se to vjerovatno neće desiti, jer je i sam Rankić skeptičan prema glasovima putem pošte i u svom prvom obraćanju nakon referenduma izrazio je sumnju u “regularnost glasanja putem pošte”. Pored toga, od 3.155 glasača putem pošte, nekoliko je stotina Bošnjaka i u tom dijelu Rankić zna da ne može računati na bošnjačke glasove. Tako da, kada se sve sabere i oduzme, glasovi putem pošte samo će potvrditi Rankićev opoziv.

Nakon što i zvanično bude potvrđen Rankićev opoziv, u Bratuncu će biti održani novi izbori. Sve će to potrajati nekoliko mjeseci. Ko će biti kandidati za načelnika Bratunca je nepoznanica. Pitanje je i hoće li se u narednom periodu promijeniti odnos srpske politike prema Bošnjacima u Bratuncu ili će i dalje biti “Rankići i poslije Rankića”. Svakako da Bošnjaci u Bratuncu moraju biti glasniji jer ih ima i više nego dovoljno da se njihov glas čuje, te da se pitaju i odlučuju u svim segmentima društveno-političkog života.

Referendum i opoziv načelnika Bratunca jasna je poruka svim političkim akterima u Bratuncu da ne mogu zaobići i isključiti Bošnjake iz društveno-političkog života.

Piše: Adem Mehmedović

stva.ba