Dolaskom jeseni i približavanjem zime, jedna od najvažnijih zdravstvenih pitanja postaje sezona gripe. Hoće li biti ozbiljna sezona gripe? Hoće li se ove zime dogoditi porast COVID-19? Kako će ovo spajanje sa sezonom gripe uticati na COVID-19? Istina je da smo na neistraženoj teritoriji, a to znači planirati najgore, i nadati se najboljem.
Izvor: Akta.ba
Iako ne možemo predvidjeti kako će izgledati zima, možemo raditi na pripremi i odgovarajućem reagiranju i educiranju, jer ćemo se prvi put morati suočiti sa sezonom gripe umotanom u globalnu pandemiju.
Znamo da ljudi mogu biti zaraženi višestrukim respiratornim virusima, ali ne znamo koliko će učestala biti infekcija i gripe i SARS-CoV-2. Nekoliko stvari moramo uzeti u obzir kao uvod u sezonu respiratornih virusa. Sama sezona gripe može biti iscrpljujuća za bolnice i osoblje, resurse i zdravstvene kapacitete. Strategije prevencije COVID-19 koje trenutno primjenjujemo, kao što su socijalna distanca, nošenje maski, i pranje ruku, trebale bi pomoći u smanjenju prenosa gripe. Vakcinacija bi takođe mogla smanjiti slučajeve gripe.
S obzirom na to da su ljudi trenutno preosjetljivi na informacije o COVID-19 i zabrinuti zbog širenja virusa u radnom okruženju, vrlo je vjerovatno da će neko ko ima i najblaže simptome respiratornih bolesti biti poslan kući (što je dobro), ali i da će biti poslan na COVID- 19 test. Naša nervoza zbog potencijalne ozbiljnosti može nas učiniti preosjetljivim do te mjere da stigmatiziramo ljude koji imaju začepljen nos ili kašljucaju zbog suhog zraka.
Dodatni pritisak koji bi ovo moglo imati na ionako ograničenu sposobnost testiranja, je zabrinjavaći.
Jasno je da je potrebno brže i šire dostupno testiranje kako bi se razlikovala COVID-19 i gripa, koje barem u početku imaju slične simptome, ali zahtijevaju različite tretmane. Ozbiljna sezona gripe (kao rezultat više virulentnih sojeva ili neadekvatne stope vakcinacije) – u kombinaciji s pandemijom COVID-19 koja ne pokazuje znakove popuštanja, mogla bi savladati već opterećene hitne službe i jedinice intenzivne njege.
Identifikacija tačnog uzroka respiratorne bolesti, naravno, pomaže i u određivanju načina na koji se najbolje liječe respiratorni simptomi. Iako je ljekarska podrška za gripu i COVID-19 slična, liječenje lijekovima je drugačije.
Još jedan razlog zbog kog je važno utvrditi jesu li respiratorni simptomi posljedica gripe ili koronavirusa (ili oboje), je što napori za ublažavanje posljedica nisu toliko strogi kod gripe kao kod koronavirusa.
„Nikada nismo oboljelima od gripe rekli da se izoliraju od svih ostalih“, rekao je u intervjuu Prof dr Osterholm, osnivač i direktor CIDRAP (Center for Infectious Disease Research and Policy, University of Minnesota). U članku koji su objavili u Aprilu 2020., dr Osterholm i saradnici napominju da bez brzog saznanja o tome koji virus imaju u toku sezone gripe, neki ljudi sa COVID-19 bi mogli svoje simptome pogrešno pripisati gripi, i ne preduzeti potrebne mjere predostrožnosti, kako bi spriječili širenje teškog akutnog respiratornog sindroma izazvanog koronavirusom.
Pored toga, navode da će razlikovanje između COVID-19 i gripe biti od vitalnog značaja za nadzor bolesti.
Doktori u nekoliko različitih zemalja već su prijavili pacijente koji su imali pozitivne testove i na COVID-19 i na druge respiratorne viruse, iako Osterholm napominje da je veća vjerovatnoća da pacijenti imaju samo jednu infekciju, obzirom da 3-4% populacije ima infekciju SARS-CoV-2, a 10-20% bi se moglo zaraziti virusom Influenze.
Ostaje otvoreno mnogo pitanja o tome kako sezona gripe može uticati na pandemiju i obrnuto.
S obzirom na preklapanje simptoma, tokom nadolažeće sezone gripe biće potrebno sistematsko testiranje paralelno na SARS-CoV-2 i gripu, kako bi se utvrdio doprinos svake virusne bolesti.
Bilo bi poželjno da se takvi testovi rade iz istog uzorka svakog simptomatskog pacijenta.
(COVID-19; The CIDRAP Viewpoint April 30th, 2020 Part 1: The Future of the COVID-19 Pandemic: Lessons Learned from Pandemic Influenza, Kristine A. Moore, MD, MPH Marc Lipsitch, DPhil John M. Barry, MA Michael T. Osterholm, PhD, MPH)
akos.ba
