Vi ste ovdje
Home > Magazin > Zanimljivosti > Sela Islam Grčki i Latinski kod Zadra: Najzapadnija tačka Osmanskog carstva na Jadranu

Sela Islam Grčki i Latinski kod Zadra: Najzapadnija tačka Osmanskog carstva na Jadranu

Piše: Vesna Bešić

Sela Islam Grčki i Latinski, udaljeni oko 20 kilometara od hrvatskog Zadra, danas su mjesta sa većinskim katoličkim stanovništvom. Naziv Sedd-i islam, bedem islama ili krajnja granica proboja turske imperije, potiče od Osmanlija koje su 1577. godine bile na ovom području.

Od tog starog imena u novijoj istoriji zadržan je dio imena Islam, a naziv Grčki i Latinski je dobio sredinom 18. vijeka. Od islama na ovom području ostao je samo naziv koji se kroz historiju nije mijenjao. U novijoj historiji sela bilo je pokušaja promjene imena, međutim, nijedan pokušaj nije uspio jer je naziv sela kao takav zapisan u mnogim historijskim, likovnim i naučnim knjigama…

Sela se nalaze jedno do drugog. Nekada mjesto sa turbulentnom historijom, koje su pokušavali osvajati osvajači iz različitim dijelova svijeta sada je mirno mjesto koje je poznato po poljoprivredi.

Uglavnom, oba sela, sada naseljava većinsko katoličko stanovništvo iako su kroz historiju bila i domovi pravoslavnog i muslimanskog stanovništva.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je ova sela nadomak Zadra. Prvenstveno smo došli do Zelenog hrasta, koji je zaštićen zbog svoje starosti, koja se procjenjuje na više od 250 godina. Nalazi se u Islam Latinskom. Tu smo sreli samo nekoliko mještana koji su uživali u svakodnevnom razgovoru. Može se reći da i nisu obratili neku pažnju na nas.

Nazivi Grčki i Latinski dolazi od vjeroispovijesti mještana ovih sela koji su u to vrijeme živjeli na tom području.

Prof. dr. Damir Magaš sa Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru inače se bavi historijskom, urbanom i regionalnom geografijom. Dok razgovaramo stojimo ispred ulaza u Kulu Janković Stojana, stari posjed ninskog biskupa koji je kroz historiju mijenjao vlasnike i koji je imao stratepki značaj.

– Ferhat-paša Sokolović cijelo područje nazvao Sedd-i islam ili bedem islama –

Magaš je podsjetio da su u 16. stoljeću, tačnije Ciparskom ratu ovdje već dosta jake osmanske snage, osvojile cijelo zaobalje zadarskog kotara prema bosanskom prostoru i najprije osnovale tzv. vilajet Hrvati, a u kasnijoj reorganizaciji ovaj prostor je 1570. osvojio Ferhat-paša Sokolović.

On je, pojasnio je Magaš, sela Učitelja Vas, Tršćane i Tučapi renovirao, obnovio i pojačao u jaku osmansku tvrđavu nazvavši je Sedd-i islam što u prevodu znači bedem islama ili krajnja granica proboja turske imperije. Dakle, tri sela su spojena u jedno područje koje je nazvano Islam zajedno sa tvrđavom.

“Tu i jeste bila granica. Dakle, ovo je najzapadnija tačka u području priobalja Osmanskog carstva. Što se tiče zaobalja još su bili malo zapadnije, dakle, u Ličkom prostoru. Stara hrvatska sela, nakon osvajanja Osmanlija, dobivaju novo ime. Ferhat-paša odnosno Osmanlije ovaj cijeli prostor nazivaju Sedd-i islam, dakle, bedem islama, vjere. I to ime traje 80-tak godina. Nakon osvajanja Venecijanske vojske dolazi novo stanovništvo, i katoličko i pravoslavno”, naglasio je Magaš.

Stanovništva u to vrijeme nije bilo puno jer je ovo područje bila linija fronte gdje su se stalno odvijali sukobi.

“Država je odredila službene nazive ovog prostora – Islam Grčki i Islam Latinski. Gdje je ocijenila da je naseljeno većinom pravoslavno stanovništvo nazvala je to Islam Grčki, a gdje su pretežno živjeli katolici nazvala je Islam Latinski. Stanovništvo se tome nije opiralo jer su oni tada bili kmetovi koji su tek došli. Bili su sretni da su dobili zemljište na obradu i da mogu tu živjeti i raditi. I danas se oko toga ne pravi veliki problem”, ispričao je Magaš.

Istakao je da “se možda danas neko time bavi”.

“Međutim, stanovništvo ne vodi velike brige o tome i ostalo je tako. Danas u Islam Latinskom živi uglavnom hrvatsko stanovništvo, ovi koji su se doselili u drugoj polovini 18. stoljeća, a u Islam Grčkom uglavnom pravoslavno stanovništvo. Međutim, i u Islam Grčkom ima hrvatskih porodica i Latinskom srpskih. Muslimanskih nema jer je odmah 1647. godine, nakon ulaska Mletačkih trupa potpuno je prognano osmansko stanovništvo”, pojasnio je Magaš.

Magaš je podsjetio i na ‘90-te godine kada je Islam Latinski srušen i istjerano stanovištvo. Riječ je o napadu, kako je kazao, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske (RS) Ratka Mladića i vojske koja ga je pratila.

“Obnova je trajala jako dugo, sve do početka 2000. Pravoslavno stanovništvo je sa paravojskom napustilo ovaj kraj. Pojedini se vraćaju, međutim, izgleda da većina njih prodaje ta imanja jer se na neki način može reći da su ovaj prostor napustili oni koji ne vole hrvatsku zemlju, odnosno Hrvatsku. Ne žele tu živjeti iako ima izuzetaka”, istakao je Magaš.

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Islam Latinskom živi oko 280 stanovnika, a Grčkom oko 200. Turbulentna historija ovog prostora dovela je do iseljavanja stanovništva.

“Posebno posljednji, vrlo ružni događaji sa nevjerovatnim rušenjem i sa puno žrtava doveli su do toga da su se antagonizirali stanovnici. Jedan veći dio pravoslavnog stanovništva se nije vratio. Mislim da su odnosi prilično korektni”, rekao je Magaš.

Poručio je da je na širem područja oko sela imaju lijep primjer očuvanosti osmanske arhitekture.

“To je Maškovića-han u Vrani. Jedan takav prekrasan objekat obnovljen je uz pomoć turske Vlade, fondova EU i hrvatske Vlade”, dodao je Magaš.

– Od Osmanlija ostao veliki broj turcizama koji se i sada koriste na ovom području –

Historija sela Islam Grčki seže u srednji vijek, jer se na prostoru današnjeg sela u srednjem vijeku nalazila sela Tršćane i Kačina Gorica,a važnost selu je doprinosila i činjenica da se nalazilo na prometnoj srednjovjekovnoj prometnici „Via magna“ (velika cesta).

Kroz selo nas je proveo Marko Vanjak, rođen 1957. godine u kući za koju tvrdi da je ostala iz osmanskog perioda. Sada je ona ruševina koja nije odolila zubu vremena. Tu se još mogu vidjeti ostaci kamene kuće koja je, kako je kazao Vanjak, stara oko pet stoljeća.

“Ljudi koji su živjeli na ovom području prije nas su uvijek govorili da je ovdje riječ o turskim kućama. Uglavnom, naša kuća, u kojoj sam rođen, bila je moderna za ono vrijeme, imala je vodovod u blizini. Navodno su tu bile Osmanlije i ispod soba je bio prostor za molitve. Nešto poput male džamije”, pojasnio je Vanjak.

U selu je prije rata ‘90-ih godina živjelo oko 1.000 stanovnika, a sada oko 200.

“Pretežno su tu sada stari ljudi, mladi su otišli. I dan danas se koristi puno turcizama. Kod nas se uvijek za dvorište govorilo da je avlija, zatim je ostao pendžer…U posljednjih 50 godina dosta se izgubilo ali stariji ljudi su upotrebljavali dosta turcizama”, ispričao je Vanjak.

– Poznati poljoprivredni kraj –

Islam Latinski je nastao kao osmanska utvrda na mjestu hrvatskog srednjovjekovnog sela Učitelja Vas i ranosrednjovjekovne utvrde Vespeljevac koju je oko 1571. osvojio Ferhad-paša Sokolović. Godine 1577. utvrda je obnovljena i preimenovana u Sedd-i islam (Bedem islama). Sadašnje ime dobio je 1709. godine.

Srećko Salina od rođenja živi u ovom selu koji je i ranije ali i danas poznati poljoprivredni kraj. Njegovi preci su na ovo područje došli 1692. godine iz okoline Dubrovnika.

Ljudi su u to vrijeme dolazili sa različitih područja pa se, kako je kazao Salina, spominje i da su Islam Latinski naselile i neke porodice iz okoline Jajca.

“Moji su došli iz okoline Dubrovnika, neki su došli iz okoline Jajca. Ovo je danas poljoprivredni kraj. Ljudi žive od toga”, ispričao je ovaj 68-godišnji mještanin sela u blizini Zadra.

Među komšijama je prije ‘90-ih godina bilo i pravoslavaca od kojih se većina nije vratila na svoja ranija ognjišta.

“U Islam Latinskom je bilo oko 70 posto katolika, a 30 pravoslavaca”, istakao je Salina kazavši da tu danas živi i jedan oficir, inače musliman, koji je napravio kuću u selu.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top